Povećanje predsjedničkih ovlasti žele Mislav Kolakušić i Miroslav Škoro - kojemu je to toliko važno da je u ponedjeljak u RTL Direktu rekao da je spreman i odstupiti ne bude li uspio provesti svoje zamisli. Da bi mijenjanje ovlasti bilo opasno i značilo zadiranje u područje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, kažu i ustavni stručnjaci.
A neki predsjednici iz susjednih zemalja s jednako skromnim ovlastima kao i stanar Pantovčaka - ne žele ih širiti.Oni bez problema rade svoj ceremonijalni posao, pritom se ne koriste ni raznim povlasticama kojih se naši predsjednici nikada nisu ni pomislili odreći. RTL Direkt je istražio što mogu, a što ne mogu drugi europski predsjednici.
Najveću moć u Europi ima Macron
Biračima obećavaju sve i svašta, jedni se ne libe reći da žele biti i predsjednik i premijer i ministar, drugi traže znatno veće ovlasti od sadašnjih, treći smatraju da su im današnje sasvim dovoljne. A kako vladaju njihovi europski kolege?
Francuski predsjednik Emmanuel Macron državu vodi u petogodišnjem mandatu, biraju ga građani na izborima i ima najveću moć od svih predsjednika u Europi. Šef je izvršne vlasti, imenuje premijera i članove Vlade. Njegova je riječ u svemu - zadnja.
Prije 19 godina Hrvatska je ukinula polupredsjednički sustav u kojemu je o svemu odlučivao predsjednik države. Otkako smo u parlamentarnom sustavu, predsjednici imaju manje ovlasti. No, kroz ovu se kampanju od početka provlači pitanje treba li stanaru Pantovčaka dati veće ovlasti.
"Možda bi u području predsjedničkih ovlasti bilo korisno da se koordinira rad predsjednika i Vlade u poslovima koje oni inače zajednički rade. To su poslovi međunarodnih odnosa, sigurnosna politika, obrambena politika. Tu imaju i Vlada i MORH i predsjednik kao zapovjednik ORSH određenih ovlasti, i kad se govori o tim zajedničkim sjednicama Vlade i predsjednika, možda bi tu bilo prostora, ali samo za te slučajeve. I treba razmisliti da se propiše mogućnost obaveznih zajedničkih sjednica", kazao je profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Đorđe Gardašević.
Nijemci predsjednika biraju u parlamentu
Njemačka također ima parlamentarni sustav prema kojem odluke donosi kancelarka sa svojom vladom. Predsjednik se bira na pet godina i to u Bundestagu. Nakon izbora on predlaže mandatara koji s većinom glasova postaje kancelar. Ima pravo pomilovati zatvorenike. I u Hrvatskoj su predlagali da se predsjednik bira u Saboru, a ne na izborima, ali taj prijedlog nije naišao na podršku.
"Mislim da to nije dobro rješenje. Predsjednik s obzirom na ovlasti koje ima mora imati taj legitimitet od birača. Mora se skinuti ta sumnja da ovisi o parlamentarnoj većini. I u onim trenucima u kojima nastupa mora imati tu nezavisnu osnovu s koje nastupa", kaže Gardašević.
Austrijski predsjednik bira sena 6 godina
Austrijanci imaju isti politički sustav kao i Njemačka. Razlika je u tome što svog predsjednika biraju izravno za mandat od 6 godina. Ovlasti su mu ceremonijalne i protokolarne. Može raspustiti parlament i raspisati izbore. Iako ima pravo na vozača i štićenu kolonu Alexander van der Bellen na posao često putuje metroom. A talijanskom kolegi putovao je - vlakom. Hrvatski predsjednici radije se voze u službenim limuzinama.
"To je naša hrvatska škola pompe. Treba doći kandidat ili kandidatkinja koji će reći upravo ovo: ajde, idem na posao tramvajem, ali ne svaki dan. Nije to uvijek praktično. Moramo biti svjesni da to nije uvijek praktično, predsjednik ili predsjednica imaju nabijen program pa to nije uvijek praktično. Ali mogu reći: jedan dan u tjednu idem javnim prijevozom da čujem što narod misli. To bi već bila revolucija", kaže politički analitičar Krešimir Macan.
I u Sloveniji je predsjednik zapovjednik oružanih snaga
Slovenski predsjednik Borut Pahor voli kampirati, plivati, planinariti, zidati i biti u društvu lijepih žena. Svog predsjednika Slovenci biraju na pet godina putem izbora. Ovlasti su mu ceremonijalne. Zapovjednik je oružanih snaga, ima pravo pomilovati zatvorenike i nema imunitet. Nedavno se fotografirao u zrakoplovu na redovnom letu. Predsjednici u Hrvatskoj na raspolaganju imaju državni zrakoplov. Putovanje im na trošak njihova Ureda odobrava Vlada.
"Kad već imaš avion i kad ga održavaš, onda je najgluplje ne letjeti njime. Taj avion leti i zbog humanitarnih akcija, prevozi organe za transplantaciju, prevozi izaslanstva kad ih je više. To je isplativije nego redovnom linijom", kaže Macan.
A redovna linija za Pantovčak vozi samo jednog kandidata. Kartu mu daju birači, a neki bi u torbi rado ponijeli i plan s većim ovlastima.
