Novac iz fondova za spas gospodarstva dijelit će se putem kredita "isključivo po kriteriju tržišne uspješnosti ili potencijala. Krediti će se morati vratiti ili kapital ulazi u tvrtku, ali u vlasničku strukturu, često većinski. Razvlašćuje postojeće vlasnike", izjavio je Borislav Škegro u intervjuu Globusu.
Njegov odgovor na pitanje kako će se spriječiti da završi u krivim rukama glasi: "Ne znam koje ruke su krive, a koje prave."
Glavni ekonomski savjetnik Jadranke Kosor i nekadašnji gospodarski mag Franje Tuđmana u doba pretvorbe i privatizacije te uvođenja PDV-a, kaže da neće postati ministar zato što previše ljudi iz privatnog biznisa ovisi o njemu, no spreman je ostati u Kosoričinom timu koliko god ga "bude htjela".
Smatra da davanjem jamstava za kredite poduzetnicima država neće dodatno ugroziti stabilnost javnih financija jer "štete od gospodarskog urušavanja bi bile puno veće". Najavio je i da će na te kredite kamate biti niže od sedam posto, ali ne zna reći točno koliko. Smatra da će se efekti na fonda za spas gospodarstva vidjeti vrlo brzo.
Maglovito o haraču
Nije direktno odgovorio na pitanje treba li ukinuti krizni porez i smanjiti PDV:
"Porezni sustav je cjelina, i samo tako ga ima smisla promatrati. Predložit ćemo stoga cjelovit okvir koji istovremeno adresira neka dugoročna pitanja (izvozna konkurentnost, drugi mirovinski stup) s kratkoročnim popravcima krizom iznuđenih poteza (harač)".
HDZ je kolijevka hrvatske suvremene države
Smatra da nije neupitan autoritet, ali tvrdi i da nije radio ključne greške, nego tek taktičke i operativne, koje je zamijetio naknadno. Slaže se s ministrom financija Ivanom Šukerom, a za Jadranku Kosor ima samo riječi hvale. Iako bi pomogao bilo kojoj Vladi s odgovarajućim programom, slaže se s tezom da je "HDZ kolijevka suvremene hrvatske države. U njemu će u pojedinim fazama dominirati ovakvi i onakvi ljudi, ali kolijevka će ostati zauvijek".
O HDZ-u 90-ih danas se govori s podozrenjem, pa i aktualni stranački čelnici ograđuju se često od HDZ-ove gospodarske politike iz tog vremena, primijetio je novinar, te ga upitao smeta li mu to kao kreatoru te politike. Kazao je kako nikada nema samo jednog kreatora i niti čovjeka s kojim se ama baš svi slažu, ali i da postoje ljudi koji svoje mišljenje formiraju ovisno o potrebama vremena.
"Pa, primjerice, ako je u državi ili stranci provođena 'detuđmanizacija', onda se valjda ograđivalo i od gospodarske politike, posebno ako se tu uključuje i tzv. pretvorbu i privatizaciju koje su, ponovo tvrdim, i ne samo ja, takve kakve su bile i u kakvim su okolnostima provođene – spasile Hrvatsku. Dakle, ništa mi ne smeta. Nemam se čega sramiti."
Prethodni članci:
arti-201001040068006 arti-201001040136006 arti-201001140511006
