Pojavili su se svakako i pobornici alternativnih metoda liječenja koji tvrde da su svjedočili odvajanju 'duše' od tijela cijepljene osobe ili da su vidjeli kako nad osobom lebdi sam Lucifer. Svakako, ima i onih koje nisu toliko lucidne poput bojazni kako novo cjepivo još uvijek nije dovoljno istraženo i stoga bi moglo biti dugoročno opasno po zdravlje, što je u suprotnosti sa zasad dostupnim dokazima i službenim stavom struke, piše Ivona Butjer Mratinović za Dubrovački dnevnik.
Dio liječnika tako svjedoči tome kako pacijenti na cijepljenje znaju doći s povišenim pulsom, uslijed straha i uzbuđenja, a dio pacijenata je tijekom cijepljenja u Gospinom polju otvoreno govorio kako nisu spavali zbog straha od cijepljenja i kako im 'nije svejedno'. S obzirom na pojavu brojnih teorija urote koje su se pojavile uz samu pandemiju, pa i cijepljenje, izvora koji tvrde kako su relevantni i koji šire uistinu strašne, ali ipak izmišljene priče o posljedicama cijepljenja, bojazan koja se stvorila kod dijela građana zapravo i ne čudi.
Većina ljudi ne traži istinu nego potvrdu svojih stavova
Komunikolog i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Đorđe Obradović ističe kako većina ljudi u medijima zapravo ne traži istinu nego potvrdu vlastitih stavova, čak i kad ti stavovi nisu nastali na osnovi provjerenih činjenica, nego na predrasudama, utjecaju osoba s kojima se druže ili poznatih osoba čiji ih život zanima.
"Većina ljudi i na društvenim mrežama za 'prijatelje' bira osobe sličnih stavova pa njima vjeruje prvenstveno zato što se to poklapa s njihovim mišljenjem, svjetonazorom i pogledima na život i svijet koji ih okružuje. Najčešće preko svojih virtualnih 'prijatelja' stvaraju sliku svijeta koristeći njihov izbor podijeljenih medijskih priloga. Kad netko sklon teorijama urote tko je od virtualnih 'prijatelja' čuo da se kroz cijepljenje ugrađuju čipovi posredstvom kojih će ih kontrolirati centri moći, preko poveznica traži teme o ugradnji čipova, nalazi ih i dijeli dalje. Tako se vrlo brzo i učinkovito šire teorije urote. Sljedbenici tih teorija i ne traže dokaze koji bi ih razuvjerili, nego samo potvrdu već stečenih stavova i kako ih lako nalaze smatraju da je to istina. YouTube je posebno uvjerljiva društvena mreža zato što djeluje na više osjetila, vizualno, zvučno i tekstualno. Provjerom iz više pouzdanih izvora može se utvrditi je li nešto dezinformacija ili informacija, ali mnogi ljudi ne žele provjeravati ili jednostavno nemaju vremena ili volje za to", smatra Obradović.
Uz to što sljedbenike teorija urote ne zanimaju činjenice nego potvrda njihovih već kreiranih stavova, Obradović smatra kako dio odgovornosti svakako snose i mediji koji zbog ostvarivanja veće posjećenosti znaju prenositi takve sadržaje.
"Prvenstveno su odgovorni vlasnici medija koje više zanima profit, nego etičnost. Zato i masovni mediji prenose teorije urote kako bi privukli što više gledatelja, slušatelja ili čitatelja, a time se ujedno gubi i povjerenje u struku. Masovni mediji također često prenose što 'poznati i slavni' od kojih neki nisu ni poznati, ni slavni, odijevaju, jedu ili kako se provode pa se kod medijskih korisnika stvara sumnja u vjerodostojnost ostalog medijskog sadržaja uz kojega su smještene glasine i pretpostavke o nekomu ili nečemu", napominje Obradović.
Nuspojave se mogu pojaviti, no uglavnom su bezopasne
Pravu lavinu najrazličitijih teorija urote izazvala su cjepiva Moderne te Pfizera i BioNTecha koja spadaju u mRNK cjepiva koja su po prvi put u primjeni. Infektologinja Ljiljana Betica Radić napominje kako SZO upozorava kako infodemija ili previše informacija uzrokuju zbunjenost i rizična ponašanja koja mogu naštetiti zdravlju. To se posebno odnosi na lažne ili obmanjujuće informacije u formi glasina, stigme ili teorija urote u digitalnom i fizičkom okruženju tijekom epidemije.
"Lažne informacije kreću se u rasponu, od diskreditiranja prijetnje Covid-19 do teorija zavjere kako cjepiva mogu promijeniti ljudsku DNK. Npr. glasine da bi se zbog primanja cjepiva mRNK mogli pretvoriti u genetski modificirano ljudsko biće ili da bi cjepivo moglo modificirati gene i uzrokovati karcinom i neplodnost. U nekim se tvrdnjama naglašava da je cjepivo Covid-19 usmjereno na smanjenje svjetske populacije. Po zdravlje su opasne i glasine o liječenju, prevenciji i kontroli poput: 'Pijenje izbjeljivača može ubiti virus', 'Pijenje alkohola može ubiti virus', 'Grgljanje octa i ružine vode ili octa i soli može ubiti virus u grlu', 'Prskanje klora po cijelom tijelu može spriječiti zarazu koronavirusom'", izjavila je Betica Radić.
Međutim, struka je odavno rekla svoje – cjepiva su sigurna i učinkovita u borbi protiv Covida-19. Naravno, kao i svaki drugi lijek, i cjepivo protiv Covida može prouzročiti nuspojave, no Betica Radić napominje kako je većina tih nuspojava blaga do umjerena te kako nestaje u roku od nekoliko dana. Svakako, zabilježeni su i vrlo rijetki slučajevi težih alergijskih reakcija, no pacijenti se u pravilu uspješno oporave.
Cjepiva baš nikako ne mogu promijeniti vaš genom
U kritikama usmjerenima na cjepiva protiv Covida-19, u prvom redu na mRNK cjepiva nove generacije, protivnici cijepljenja znaju tvrditi kako ona djeluju na način da mijenjaju sam genom čovjeka. No, Betica Radić podsjeća kako to naprosto nije točno.
"Cjepiva proizvođača BioNTech i Pfizer te Moderna djeluju tako što pomoću molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK) stanicama daju gensku uputu za stvaranje proteina šiljka. Comirnaty ne sadrži sam virus i ne može prouzročiti COVID-19. Također ne postoji nikakva mogućnost da mRNK cjepivo promijeni naš genom. Kad osoba primi cjepivo, neke će njezine stanice pročitati upute mRNK-a i privremeno proizvesti protein šiljka. Imunosni sustav osobe tada će prepoznati taj protein kao strano tijelo i proizvesti protutijela te aktivirati T-stanice, bijele krvne stanice, koje će napasti virus. mRNK ne ostaje u tijelu, već se razgrađuje ubrzo nakon cijepljenja", pojašnjava Betica Radić način na koji nova cjepiva djeluju.
S imunološkog aspekta, tvrdi infektologinja, ovo cjepivo je sigurnije za upotrebu jer se njime u naš organizam unosi šifra za samo jedan virusni protein, za razliku od klasičnih cjepiva u kojima se koriste umrtvljeni ili oslabljeni virusi, kada imamo prisutne gotovo sve proteina virusa na koje naš imunološki sustav reagira.
Nova tehnologija cjepiva ipak nije 'od jučer'
Bez obzira na sve već spomenute argumente, dio protivnika cijepljenja ipak smatra kako se tu radi o nedovoljno istraženim cjepivima s obzirom na to kako su po prvi put u primjeni. Međutim, ni takva tvrdnja ne stoji s obzirom na to kako se ipak radi o tehnologiji koja se zapravo već dugo proučava.
"Unatoč činjenici da se radi o novim cjepivima, tehnologije izrade glasničkih RNK i vektorskih cjepiva proučavaju se godinama. Glasnička mRNK tehnologija (Pfizer i Moderna) razvija se zadnjih 30- ak godina, od 1990. godine, kada je prvi put mRNK injicirana u miševe i kada je detektirana proizvodnja proteina na bazi mRNK. Sintetski proizvedene mRNK su molekule koje nose uputu za sintezu proteina S i koje su kratkog životnog vijeka (u satima). Ova tehnologija pruža mogućnost vrlo brzog kreiranja cjepiva odgovarajućim modifikacijama te ne zahtijeva proizvodnju na biološkom materijalu, primjerice stanicama", tvrdi Betica Radić.
Naposljetku, iz svih priloženih brojki i dokaza je sasvim jasno kako je rizik od smrti zbog Covida-19 višestruko veći nego od cjepiva. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je do prije tjedan dana preminulo ukupno 155 osoba. Od cjepiva još nitko.
Ograničenja necijepljenima nisu kršenje ljudskih prava
Obradović je odgovorio na pitanje o tome spadaju li ograničenja necijepljenim osobama, poput ograničavajućeg prelaska granica, pod kršenje ljudskih prava.
"Ljudska prava sežu sve dok ne počnu ugrožavati prava drugih ljudi. U nekim slučajevima postoje ograničenja koja ne služe da se prekrši nečije ljudsko pravo, nego da se ispoštuju ljudska prava drugih. Kod nas je dosta pomoraca pa je najlakše sustav cijepljenja objasniti na njima. Pomorci se često cijepe protiv žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, hepatitisa pa čak i bjesnoće, ako putuju u luke u kojima taj rizik postoji. Danas se cijepe i protiv koronavirusa. Oni ne mogu izbjeći cijepljenje ako žele potpisati ugovor zato što na brodovima nema rezervnih članova posade pa i ako se netko razboli njegovom krivnjom, to negativno utječe na cijeli kolektiv. Zato tu nema dragovoljnosti i to nije kršenje ljudskih prava pojedinca nego zaštita drugih ljudi. Zato se pojedine skupine stanovništva ne mogu izuzeti od cijepljenja, a neke se mogu odlučiti da se ne cijepe samo što opet zbog zaštite drugih ljudi i zdravstvenog sustava, za njih moraju važiti mjere koje propisuju zdravstveni djelatnici. Dubrovačka karantena je još u četrnaestom stoljeću nastala kao nužno zlo i spašavala Dubrovačku Republiku od tadašnjih neizlječivih zaraznih bolesti. Na nju ne treba gledati kao na kršenje ljudskih prava, nego kao na zaštitu stanovništva Dubrovačke Republike i pomoraca i trgovaca koji su putovali preko njezina područja", izjavio je Obradović.
