Sindikalno cirkuliranje štrajkom ušlo je u treći tjedan i kako sad stvari stoje ući će i u četvrti. Vlada je, naime, pozvala sve sindikate državnih i javnih službi za pregovarački stol, ali samo kako bi razgovarali o povećanju osnovice.
Međutim, školske sindikate ne zanima osnovica nego koeficijenti pa su se od tog stola ustali. S druge strane, mediji razotkrivaju potpuni kaos u sustavu plaća pa je tako Večernji list došao do brojke da samo u zdravstvu ima više od 530 različitih dodataka na plaću.
S treće strane, kaos i u Vladi. Ministrica Blaženka Divjak predlaže neka prijelazna rješenja o kojima resorni ministri nemaju pojma, a sindikati mole da ih političari prestanu zastupati, a mediji provocirati. Naime sindikalni lideri su jako osjetljivi na pitanje "Kolika je vama plaća?"
Nije došao premijer, kojeg su zvali bećarcem, ali jesu nadležni ministri. No šefovi dvaju školskih sindikata s jutrošnjeg su sastanka - otišli.
"Nema pregovora o osnovici dok ne riješimo zaostajanje. Upravo to mi sada činimo, i u ime 68 tisuća zaposlenih tražimo da se krene rješavati problem. Ignoriranje problema ga neće riješiti", kazao je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
A problem je, kako od početka štrajka tvrde sindikati, zaostajanje koeficijenata složenosti poslova, a onda i plaća, za drugim zaposlenicima u javnom sektoru. A pritom nije sigurno ni kolika im je prosječna plaća.
U jeku štrajka svi su se pozivali na istraživanje Paylaba prema kojem učitelj u Hrvatskoj prosječno ima 5.950 kuna, ministarstvo pak tvrdi prosjek je znatno veći - 7.135 kuna. Na fake news prvi su upozorili na Telegramu.
"Trebalo nam je pet dana da dođemo do brojke koja je prosječna plaća nastavnika u Hrvatskoj, prema Ministarstvu obrazovanju. Eto, za tu brojku smo danas od sindikata čuli da je ona lažna, prema tome bi trebalo ispasti ministarstvo barata lažnim brojkama ili medijima dila lažne informacije", ističe Dora Kršul, novinarka Telegrama.
Ni s tim famoznim koeficijentima nije jednostavno - u Večernjem listu su usporedili platne liste i otkrili da viši koeficijent ima administrator u ministarstvu nego policajac ili medicinska sestra, kao i daktilograf u državnoj službi u odnosu na bolničara. Dok se koeficijenti ne usklade, u HNS-u za učitelje predlažu kompenzacijsku mjeru od 150 milijuna kuna godišnje.
"Umjesto da Vlada pregovara sa sindikatima koji su u štrajku o njihovim zahtjevima, ona pregovore radi sa koalicijskim partnerima, s tim da si HNS preuzima pravo da u naše ime pregovara. Mi nismo HNS ovlastili da pregovara u naše ime i neka se maknu iz toga", naglasio je Mihalinec.
Koalicijski partneri gledaju različito i na razgovore o koeficijentima.
"Jučer je očito bio razgovor o osnovici, ali u sljedećih nekoliko dana se mora dogoditi i razgovor o tome", smatra Divjak, ministar rada Josip Aladrović bio je nešto kritičniji:
"Nemam te informacije, ne znam tko je najavljivao sastanak, ali mi smo na današnjem sastanku htjeli razgovarati o svim temama koje su predmet kolektivnog pregovaranja i naći rješenje. Međutim, s druge strane, želja za rješenjem nije postojala."
Kod sindikalnih čelnika nema želje ni otvoreno pričati o svojim plaćama. I to iako je sam premijer rekao kako neće sjesti za stol s onima koji imaju veću plaću od njega.
"Plaća predsjednika sindikata Preporod je poznat svim članovima sindikata i može se provjeriti na druge načine. Ona je barem dvostruko niža od premijerove", objašnjava predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić, a predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja VilimRibić podosta se naljutio kad je upitan o plaći:
"Ja vas pitam zašto sada otvarate to pitanje? Kako niste ništa pitali svih ovih mjeseci? Pozdravite urednika. Dalje?"
Dalje je Ribić ipak otkrio da mu je plaća u razini državnog tajnika, dakle između 15 i 17 tisuća kuna. A dalje se doznalo i da su šefovi dvajuškolskih sindikata, Mihalinec i Stipić ovog vikenda, dok je štrajk u punom jeku, u luksuznim hotelima u Splitu i Zadru, okupili sindikalne povjerenike na redovnim godišnjim skupštinama.
"Meni je potpuno jasno, i to su nam iz samih sindikata rekli, da je to bilo dogovoreno unaprijed, da nisu mogli znati da će u ovom trenutku biti štrajk, i to je sve u redu. Međutim, ako se tako poklopilo, poruka je prilično loša", tvrdi Kršul.
Cirkularni štrajk danas već četvrti dan dolazi u Zagreb, uz njega i u Dubrovačko-neretvansku županiju. Ako potraje, a mogao bi, sve je izglednije da će dane provedene u štrajku i nastavnici i učenici morati nadoknađivati u lipnju.
