Štrajk zaposlenih u javnim službama izbjegnut je u zadnji trenutak. Vlada i sindikati ipak su postigli dogovor prema kojemu će radnici dobiti dodatnih 250 kuna na prosječnu plaću. Osam sindikata prihvatilo je tri posto povećanja plaća u siječnju, plus dva posto od sljedećeg rujna.
Ipak, sindikati nisu bili jedinstveni te će tako Preporod danas u štrajk u osnovnim i srednjim školama.
"Treba istaknuti da od 2,8 milijardi kuna povećanja proračuna je 1,6 milijardi za mirovine, a 1,1 milijarda kuna su plaće državnih i javnih zaposlenika. Naši službenici, bilo u javnim, bilo u državnim službama, naši liječnici, profesori, policajci, državni službenici svakako zaslužuju više, ali ovo je bio maksimum koji je Vlada mogla dati, a da se očuva stabilnost javnih financija", uvjeravao je ministar MarkoPavić u HTV-ovom Otvorenom.
Tvrdi i kako će se novac za povećanje plaća namaknuti kroz uštede u ministarstvima.
'Ministre, vaši postoci ne znače ništa'
Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod ŽeljkoStipić kaže da se sindikat kojem je on na čelu nije odlučio solirati, nego da su u tu poziciju dovedeni.
"U postupku mirenja mogli smo ići manje od 18%, imao sam mandat, ali je ministar rekao da on nema mandat ići više od 3%. Za sat vremena se ispostavilo da ima prostora. Nijedan ministar do sada nije na tako različit način pristupio socijalnim partnerima. Ako se znalo da ima prostora, onda je trebalo prekinuti naš postupak mirenja i vidjeti može li se tu nešto napraviti. Smatram to izrazito nekorektnim", poručuje Stipić dodajući da vlast ne tretira jednako sve partnere.
"Kad je nešto prioritet onda za to ima novca. Obrazovanje i javni sektor nisu prioritet. Obrana zemlje, izgradnja razrušenog, cestovno povezivanje Hrvatske, bili su prioriteti od 90-ih godina naovamo. Zajednički zahtjev svih sindikata je bio 18,9%. Onda se spustio na 5,8%. a taj postotak jamči da će iduće godine u ovo vrijeme biti opet 18,9% .To je sindikatu Preporod neprihvatljivo", rekao je Stipić.
Ministar Pavić potom je uzvratio da bi povećanje od 18,9% značilo više od šest milijardi kuna opterećenja za proračun čime bi se država morala zadužiti.
"Svi ovi silni postoci ne znače ništa mojoj učiteljici u gradu Zagrebu s 37 godina radnog staža i uz to je mentorica pa ima 800 kuna povećanje na plaću. Ona treba ići u mirovinu za tri godine i njezina plaća je 280 kuna manja od prosječne plaće u gradu Zagrebu. Svi ovi vaši postoci, ministre, ne vrijede ništa. Taj sektor je potplaćen desetljećima i očekivali smo da kad konačno Hrvatskoj krene nabolje da će se vidjeti na našim plaćama. To se nažalost neće vidjeti u 2019. godini", rekao je Stipić.
'Mi smo na granici izdrživosti'
Ekonomski analitičar DamirNovotny objasnio je kako je javni sektor u Europskoj uniji veliki poslodavac, a da situacija nije ništa drugačija ni u Hrvatskoj.
"Otprilike oko 70 milijuna ljudi radi u javnom sektoru u Europskoj uniji. To su uprava, javne službe odnosno pružatelji javnih usluge i državna poduzeća. Javni sektor u Hrvatskoj je u krizi, naovamo je narastao za 20-ak tisuća ljudi pa se povećala i masa plaća. Mi smo na samoj granici izdrživosti. U EU-u smo negdje u sredini oko prosjeka troška javnog sektora prema BDP-u. No percepcija korisnika javnih usluga je među najgorima i to je naš najveći problem", veli Novotny.
Tvrdi da hrvatski građani ne osjećaju kvalitetu, iako izdvajaju gotovo jednako sredstava kao Slovenija, Austrija ili Njemačka. "Daljnje povećavanje javnog sektora, a da se ne pokrene restrukturiranje, povećanje učinkovitosti, nije dobro. Treba nagraditi one dijelove javnog sektora koji povećaju učinkovitost", rekao je Novotny u Otvorenom.
