Parlamentarni izbori održat će se u srpnju i to unatoč pandemiji koronavirusa. Upravo zbog pandemije je puno otvorenih pitanja, a upitnici nad glavom javili su se otkada je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kazao da osobe u samoizolaciji mogu izaći na izbore. Dvojbe oko izlaska na izbore u doba nezapamćene pandemije koja je blokirala gotovo cijeli svijet pokušao je za Jutarnji list riješiti Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva.
Kada je riječ o odgovornosti u slučaju da birači u samoizolaciji prošire zarazu, Sessa kaže da je DIP odgovoran za organizaciju izbora po zakonskoj dužnosti. Međutim, kada je se govori o biračima u samoizolaciji, šef DIP-a vjeruje da će do izbora epidemiološka situacija biti nešto bolja i da će broj osoba u samoizolaciji biti manji.
06.01.2020., Zagreb - Konferencija za medije Drzavnog izbornog povjerenstva o rezultatima glasovanja za izbor predsjednika Republike Hrvatske. Djuro Sessa Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
"Zakon propisuje kako se postupa kada netko ne može doći na biračko mjesto. Tada se dolazi na adresu te osobe, ako je to moguće. Vjerujem da osobe koje budu u samoizolaciji, a žele ostvariti svoje biračko pravo, neće to pravo ostvariti na biračkom mjestu, nego će glasati kao i svi drugi koji ne mogu na birališta. Doći će im dva člana biračkog odbora u stan, a procedurama će se propisati kako će se zaštititi ti članovi biračkog odbora od eventualne zaraze. Inače, ako se uzme u obzir da na izbore izlazi oko dva milijuna birača, sadašnji broj od 15 tisuća osoba u samoizolaciji predstavlja 0,5 posto biračkog tijela", rekao je Sessa za Jutarnji list.
Ostvarivanje biračkog prava
Odgovarajući na pitanje jesu li izborni legalni ako na njima ne mogu glasovati svi koji žele, Sessa kaže da je osnovno načelo izbora da se glasa na biračkom mjestu prema mjestu prebivališta. Navodi da su sve ostalo što zakon propisuje iznimke, kao ona da se glasuje izvan mjesta prebivališta, u inozemstvu, na brodovima, u Oružanim snagama, u domovima za umirovljenike itd.
"Te je iznimke zakonodavac propisao da bi se omogućilo svima ostvarenje biračkog prava. Široka je lepeza mogućnosti za ostvarivanje biračkog prava i DIP kao centralno izborno tijelo će u suradnji s nižim izbornim tijelima osigurati da se to pravo u racionalnoj mjeri može ostvariti. Ne vidim tu neki poseban problem u odnosu na dosadašnje izbore. Izazov vidim u samodisciplini birača i članova biračkih odbora da se na biračkim mjestima osigura zaštita svih i spriječi širenje zaraze. Sve će to iziskivati dodatne troškove, ali je izvedivo", govori šef DIP-a.
Kako će se provjeravati identitet birača pod maskom?
Na pitanje što ako zbog epidemioloških mjera ne stignu svi glasovati do 19 sati, Sessa odgovara da svima koji su čekali u redu, neovisno o tome jesu li u prostoriji u kojoj se glasa ili izvan nje, omogućit će se glasovanje. No, kako će se provjeravati identitet birača s maskama?
"Maske nisu obavezne, nego su preporuka. Prije svega ćemo morati voditi računa o tome da se poduzmu sve mjere za zaštitu članova biračkih odbora koji će morati imati maske, rukavice, dezinficijense… Dođe li birač s maskom, morat će je maknuti na nekoliko trenutaka radi provjere identiteta. To je nužno jer se glasa osobno", objašnjava Đuro Sessa.
Što s dijasporom i glasovanjem u staračkim domovima?
Starački domovi su tijekom pandemije bili zatvoreni za goste štićenika ne bi li se proširila zaraza infekcije Covid-19. Inače se u staračkim domovima glasuje pa se postavlja pitanje što će sada s tim biti. Sessa navodi da je na prošlim izborima bilo 98 biračkih mjesta u domovima umirovljenika.
05.01.2020., Slavonski Brod - Odaziv biraca do 11:30 sati u Brodsko-posavskoj zupaniji bio je 15,82 % sto je manje od odaziva u drugom krugu proslih predsjednickih izbora 2014. godine kada je do 11:30 sati na biralista izaslo 17,98 %. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
"To su takozvana mješovita biračka mjesta koja će se i sada formirati. Ne bi bilo pametno da se u staračkim domovima formiraju opća biračka mjesta. Tu se izbori trebaju organizirati samo za osobe iz staračkog doma, a članovi biračkog odbora trebaju biti osobe koje inače rade u domu kako bi se krug ljudi koji će cirkulirati ograničio i kontrolirao (...) Izbori će se provesti unutar prostora na koja se odnose ograničenja. Ako je mjesto u svojevrsnoj karanteni, to ne znači da se u njemu ne mogu provesti izbori. Ne bude li to moguće, mogli bi se ponoviti", rekao je predsjednik Vrhovnog suda.
Kada je riječ o dijaspori, Sessa navodi da DIP provodi izbore u 11. jedinici u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova. Kako kaže, prvi preduvjet je da zemlja u kojoj se izbori trebaju provesti dopusti njihovo provođenje. Smatra da to ovisi o tome kakve će na snazi biti mjere suzbijanja epidemije. Budući da izbori vjerojatno neće biti prije srpnja, a mjere popuštaju, može se očekivati da će i u inozemstvu biti moguć izlazak na izbore, komentirao je Sessa.
O dopisnom glasovanju
"Moguće je da će izaći manji broj birača, ali to neće dovesti u pitanje legitimitet izbora. Imamo situaciju da je par stotina birača izabralo saborskog zastupnika, ali se njegov legitimitet ne dovodi u pitanje (...) Pitanje dopisnog glasanja i elektroničkog glasanja je pitanje zakona. S obzirom na Ustav i zakon, to sada nije moguće. A kada bi se uvodilo ovakvo glasanje, ono zahtijeva opsežne i dugotrajne pripreme i rokove za izborne radnje puno dulje od sadašnjih. Kada bismo, recimo, imali dopisno glasanje, već bismo sada morali znati tko sve želi dopisno glasati, kakvi su listići, tko su kandidati. Uz to bi se tražilo besprijekorno poslovanje pošte, a iz iskustva sudske dostave jasno je da pošta to ne radi kako treba već desetljećima i sumnjam da bi se brzo prilagodila na dopisno glasanje", rekao je Sessa za Jutarnji list.
27.05.2019.,Zagreb - Sabor, konferencija za medije DIP-a povodom rezultata izbora za EU parlament. Djuro Sessa. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Kada je po srijedi elektroničko glasovanje, Sessa spominje da su se provodile analize te da je ono moguće izvan mjesta glasovanja, na biračkom mjestu, na tzv. posebnim mjestima poput kioska i u policijskim postajama. Isto tako, kaže da su mnoge zemlje koje su uvele elektroničko glasovanje odustale te se među njima nalate visokotehnološki razvijene države poput SAD-a, Velike Britanije i Australije.
"Uz prednosti koje ima taj sustav, najveći je nedostatak njegova sigurnost i nemogućnost provjere. Ideja je primamljiva, ali vezana za niz problema. Najsigurniji su izbori na papiru jer su provjerljivi. No, nije na DIP-u da kaže 'da' ili 'ne' elektroničkom glasanju", kaže šef DIP-a.
Malenica: DIP i HZJZ zajedno do rješenja za samoizolirane
Ministar uprave Ivan Malenica izjavio je u utorak da će Državno izborno povjerenstvo (DIP) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) zajedno donijeti određena rješenja za građane u samoizolaciji kako bi mogli izaći na izbore.
"Kada se raspusti Sabor, kada predsjednik Republike raspiše izbore, DIP koji provodi izbore, zajedno će s HZJZ-om vidjeti sve postupke i procedure pod kojim će se odvijati izbori. Mislim da će DIP zajedno s HZJZ-om u slučaju osoba kojima je izrečena mjera samoizolacije iznijeti određena rješenja i aktivnosti kako bi se i tim osobama omogućilo ostvarivanje biračkog prava", rekao je, uz ostalo, ministar Malenica u Temi dana HRT-a.
Očekuje da će izlaznost biti kao na prošlim izborima te je dodao da će se poticati građane da izađu na glasovanje.
Elektroničko glasovanje: Bitna su tri elementa
Istaknuo je da su kod elektroničkog glasovanja bitna tri elementa, od kojih je prvi povjerenje građana u taj sustav.
"Sigurnost tog sustava kao i omogućavanje tajnosti, neposrednosti samoga sustava glasovanja. Države koje su to pokušale uvesti, procijenile su da su rizici veći od koristi koje može nastati tim izborima. Mi promišljamo o tome, ali mislim da je to pitanje za budućnost kada se ti svi preduvjeti osiguraju", naglasio je Malenica.
Smatra da su građani upravo u vrijeme karantene spoznali sve blagodati digitalizacije, koju Vlada provodi od samog početka mandata.
"Tu vidimo kontinuirano povećanje broja korisnika, pogotovo e-građana, blizu smo brojci od milijuna korisnika toga sustava. U ministarstvu uprave i dalje provodimo procese digitalizacije i pokušavamo je učiniti brzom i učinkovitom. Naravno, dio građana koji nemaju mogućnosti takve usluge za njih će i dalje ostati isti oblici komunikacije", rekao je ministar Malenica.
Ministar uprave kaže kako u reformama javne uprave treba u prvi plan staviti zadovoljstvo građana s uslugama koje pružaju javna tijela i jedinice lokalne samouprave.
"Ministarstvo javne uprave provodi jedan plan optimizacije sustava javne uprave gdje bi kroz jasne parametre sve jedinice lokalne samouprave, prvo svrstali ih u određene kategorije i onda bi one mogle obavljati određene aktivnosti prema kategoriji u kojoj se nalaze. Najvažniji su fiskalni, administrativni kapacitet. Razmišljamo i o smanjenju broja lokalnih dužnosnika, ali i smanjenja članova predstavničkih tijela", istaknuo je ministar uprave Ivan Malenica.
