Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je sedam skupina aktivnih politika zapošljavanja koje će se potvrditi na prvoj sjednici Hrvatskog sabora i omogućiti brže i lakše zapošljavanje, samozapošljavanje i lakše zadržavanje radnika.
Širi se mjera zapošljavanja mladih bez stjecanja radnog iskustva. Glavna promjena je u tome da se mladi više neće morati zadržavati na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tri mjeseca, nego odmah nakon srednje škole ili fakulteta mogu aplicirati za rad s plaćom od 1.600 kuna te da će moći raditi u tom sustavu dulje nego sada.
''Iz iskustva uvidjeli smo da su postavljena nepotrebna ograničenja koja sada uklanjamo'', kazao je ministar Mirando Mrsić. Zato se prilika daje i onima koji imaju radnog iskustva izvan struke, a obrtnicima, kojima treba tri godine staža za majstorski ispit, daje se mogućnost rada na tri godine. Gimnazijalci su problem jer nemaju zvanje pa će im se kroz sustav lokalne samouprave omogućiti stjecanje struke.
Neki će od tih ljudi svoju budućnost riješiti samozapošljavanjem. Potpore će se za pokretanje posla vjerojatno udvostručiti. Sada su limitirane na 18.600 za otvaranje obrta, odnosno 24.100 kuna godišnje za pokretanje tvrtke. Potpora ne isključuje pravo na jednokratnu isplatu naknada za nezaposlenost. Naknada se može dobivati najviše 420 dana, a ako je riječ o radniku koji je prije otkaza zarađivao prosječnu plaću, od Zavoda jednokratno može dobiti i 30.000 kuna.
Mijenja se i zakon o radu
Zavod će imati tim koji prati novog poduzetnika i koji će mu pomagati u snalaženju s lokalnom i državnom administracijom. Iz Ministarstva doznajemo da će Vlada novim poduzetnicima ponuditi najam u državnim zgradama i poduzetničkim inkubatorima za kunu.
Sve te mjere donijet će se na prvoj sjednici Sabora 19. rujna i odmah će stupiti na snagu. Na istoj sjednici ozakonit će se pokretanje jednostavne tvrtke s temeljnim kapitalom od deset kuna. Troškovi otvaranja takve tvrtke bit će otprilike 750 kuna. Već sada su poslodavci oslobođeni plaćanja doprinosa za novozaposlenog na dvije godine, a u najavi su nove poticajne mjere za investicije.
Jesen donosi i javnu raspravu o izmjenama Zakona o radu, ali neće ga se mijenjati do 1. srpnja 2013. godine. Ideja Vlade je razdvojiti zakon na dva akta: Zakon o radu i Zakon o socijalnim pravima, kako bi odredbe koje se tiču sindikata bile posebno regulirane.
U Zakon o radu Vlada želi uvesti mogućnost rada na sat vremena i rada za više poslodavaca. Prijaviti i odjaviti radnika moći će se i preko interneta, a doprinosi će se plaćati po satu rada, a ne danima. Vaučeri koji su zamišljeni za poljoprivredu šire se na dadilje i čistačice te ostale povremene poslove.
Dosad je prodano 170.000 vaučera poljoprivrednicima, a država će braniti najnižu nadnicu, odnosno na nju će obračunavati obvezne doprinose i poreze, piše Večernji list.
Važna promjena je i da će se izjednačiti prava zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme, a vjerojatno će se prihvatiti model prema kojem se u prve dvije godine lako otpušta radnika. Ove je godine na određeno zaposleno 122.800, a na neodređeno samo devet tisuća ljudi.
