Mjere obrane od zaraze koronavirusom donijele su mnoge promjene. Od povećanja vremena provedenog pred ekranima, što zbog praćenja nastave, što zbog veće količine slobodnog vremena, preko smanjenog kretanja, odnosno manje tjelesne aktivnosti, pa do utjecaja na neke prehrambene odabire. Nažalost, bojim se da će se ove promjene ogledati u uhranjenosti naše djece te da će rezultati sljedećeg kruga istraživanja koje planiramo provesti sljedeće godine biti lošiji od dosadašnjih, kazala je za 24 sata prof. dr. sc. Sanja Musić-Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja i projekta Živjeti zdravo pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Kao voditeljica CroCOSI istraživanja, projekta u okviru Europske inicijative praćenja debljine u djece, nedavno je predstavila rezultate novog istraživanja o prekomjernoj masi i debljini kod djece. Iako podaci ukazuju na to da je generalno zaustavljen porast udjela djece s tim problemom, ističe kako ju zabrinjava to što je kod djevojčica iz grada Zagreba i Jadranske regije zabilježen velik porast udjela djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, na Jadranu čak za 6 posto.
"Također, iznenadilo me da su podaci o svakodnevnoj konzumaciji doručka još lošiji nego u prošlom krugu istraživanja i da čak 32 posto djece ne doručkuje svakodnevno. Nikako ne možemo biti zadovoljni ni s činjenicom da čak 37 posto djece pije sokove s dodanim šećerom više od 3 puta tjedno", kazala je.
"Mediteranska prehrana je kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama europskog Mediterana, uslijed procesa vesternizacije, sve manje prisutna među djecom. Oni koji su sada najbliži mediteranskoj prehrani su Šveđani. Iz istraživanja je vidljivo da 80 posto djece u Hrvatskoj ne pojede povrće svaki dan, a dva od tri djeteta ne jedu voće svaki dan. To zabrinjava! Voće i povrće su jedan od temelja mediteranske prehrane i trebamo zajedno naći način kako djeci danas približiti iz naših krajeva poteklu mediteransku prehranu, koja je svjetski poznata i stručno priznata", pojasnila je.
Osvrnula se i na "prozivke" u kojima joj se poručivalo "da bi se djeca hranila zdravo da život u Hrvatskoj nije tako skup".
"Je li skuplje popiti čašu zdravstveno ispravne vode iz slavine ili kupiti zaslađeni sok? Je li skuplje kupiti 4 jabuke ili 4 krafne? Je li skuplje kupiti kilogram srdela ili pizzu? Pravilna prehrana je umjerena, uravnotežena, raznovrsna i sezonska. Ona svakako uključuje određeno planiranje i promišljanje o obrocima, ali vjerujem da je to vrijedno uloga u zdravlje", istaknula je Musić-Milanović.
