Samo 4,96 posto nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) ima poljoprivrednu naobrazbu, dok ostali imaju samo praktično iskustvo, podatak je koji je u četvrtak, u raspravi o prijedlogu Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, zabrinuo saborske zastupnike.
"Iluzorno bi bilo očekivati da će poljoprivredna savjetodavna služba to riješiti jer je riječ o malo širem problemu", rekao je nezavisni Tomislav Žagar (Klub Mosta). Kao rješenje predlaže povezivanje te službe s Ministarstvom obrazovanja i Agencijom za strukovno obrazovanje.
Stručnost jedini način za povećanje konkurentnosti
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak uvjeren je kako će se predloženim izmjenama poboljšati stručna podrška za obavljanje djelatnosti, čime će se brže dostići standardi EU-a i povećati zapošljavanje u poljoprivredi.
Nužno je urediti sustav kako bi se podigla razina njihove stručnosti, kaže, jer je to jedini način da poljoprivrednici postanu konkurentniji u djelatnosti koju obavljaju.
HSS-ovac Željko Lenart tvrdi kako se predloženim zakonskim izmjenama ništa neće promijeniti, na terenu ima puno problema, a savjetnicima se, umjesto terenskog rada, nameće administrativni.
Založio se povećanje proračuna savjetodavnoj službi jer savjetnik mora imati sredstava kako bi došao do OPG-ova, organizirao predavanja i sl, a zbog niskih plaća brojni agronomi odlaze iz službe.
Zaboravili na ribare
Zakonom bi se, prema prijedlogu, trebao urediti sustav savjetovanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a oporba je upozorila da bi se u nazivu službe trebalo naći i "ribarstvo".
"Toliko ste savjesno pisali prijedlog ovog zakona da ste na ribare posve zaboravili", zamjerio je SDP-ov Nenad Stazić.
Branko Hrg (Klub HDS, HSLS, HDSSB), iako podržava zakon, nije se složio s obrazloženjem da za njega nisu potrebna dodatna sredstva u državnom proračunu jer, ističe, na toj službi leži razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Podsjetio je kako zaposlenici službe moraju obilaziti terene, raditi prekovremeno, organizirati seminare, pripremati programe...
Stazić: Čistka radi uhljebljivanja kadrova HDZ-a i HNS-a
Stazić smatra da će predloženim zakonom hrvatski poljoprivrednici dobiti samo novo vodstvo i novog ravnatelja te institucije i ništa više.
"U Hrvatskoj imamo inflaciju institucija koje su sami sebi svrha", kazao je dodajući kako će se predloženim zakonom u toj službi "napraviti čistka onih od prije, te će se 250 onih iz HDZ-a i HNS-a uhljebiti".
Svakog od 270 zaposlenih u toj službi, kaže, može biti sramota zbog hrvatskih građana koji su napustili Slavoniju.
"Hoćete nas vratiti u vrijeme ministra Jakovine zbog kojeg hrvatski seljaci i danas trpe posljedice", poručio mu je HDZ-ovac Stevo Culej.
"Ja nisam govorio o Tihomiru Jakovini... U socijalizmu seljaci nisu odlazilili iz Slavonije, a imali su putovnice, i mogli su. A kad Jakovinu spominjete, on je plaćao porez državi koji vi i vaša obitelj niste plaćali, a toliko ju volite", uzvratio mu je Stazić.
Tko plače za starim vremenima
HDZ-ovac Ivan Šipić Staziću je predbacio da plače za starim vremenima.
"Ne plačem ja nego slavonski seljaci jer je njima bilo bolje u vremenu o kojem govorimo... Jakovina je ministar za vrijeme kojeg seljaci nisu izvozili traktore i blokirali ceste", rekao je Stazić.
Tehnički rezultati zakonskih promjena bit će da ćemo imati nove ploče, memorandume, nova rješenja za nove načelnike, ravnatelja, zamjenika ravnatelja... je li to smisao? GLAS i HSU u pisanju tih rješenja neće 'držati lojtre'", poručila je Anka Mrak Taritaš (GLAS i HSU).
Zamjerila je i što u Saboru važne zakone predstavljaju državni tajnici, a ne resorni ministri, s iznimkom ministra financija Zdravka Marića.
"Ministar Marić, iako napadan, jedini svoje zakone brani u sabornici i u njoj je u stanju sjediti od jutra do navečer, dok drugi ministri nerijetko šalju državne tajnike, što govori koliko cijene nas zastupnike", poručila je Mrak Taritaš.
Majdak: Zakon o poljoprivrednom zemljištu nudi novi koncept
Državni tajnik Majdak zastupnicima je predstavio i prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem ponovno vraća općinama i gradovima, te nudi potpuno novi koncept raspolaganja zemljištem.
Predviđa se davanje zemljišta u zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina, ako su vlasnici nedostupni, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Svaka općina ili grad mogu ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, čime se želi spriječiti da mali broj gospodarstava dobije većinu raspoloživog zemljišta. U kontinentalnim županijama na prodaju idu parcele površine do 10 hekatra, u priobalju i na otocima do jednog hektara.
"To je jedan od najvažnijih reformskih zakona koji provode Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, a predlaže se zbog neučinkovitosti postojećeg, koji je doveo do smanjenog korištenja poljoprivrednog zemljišta", rekao je Majdak.
