Hrvatska vapi za boljom poreznom politikom, iako različiti akteri različito gledaju na poželjni smjer izmjena. Uskoro bi trebalo postati jasnije kako o tome razmišlja i Vlada RH, piše Deutsche Welle.
U iščekivanju skorog paketa izmjena poreznih mjera u Hrvatskoj, jedan fiskalno-politički moment izdvojen je kao poseban. Vlada RH najavila je produžetak važenja zasad tek jednokratnog poreza na ekstraprofit kompanija, čime bi on postao možda i trajna obveza. Budući da je posrijedi jedina mjera koja u predstojećim izmjenama opterećuje poduzetnike, iz njihova miljea stiže očekivana kritika. No valja podsjetiti da im je ukupni hrvatski porezni ambijent dosad itekako pokazivao naklonost. Štoviše, Hrvatska se odlikuje raritetnim opterećenjem najširih slojeva stanovništva.
S druge strane, jednako su oporezivanja pošteđene kategorije kapitala, vlasništva nad nekretninama, rente i slično. Željko Garača, profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu, bivši dekan te ustanove, drži stoga da je nakana pretvaranja ekstraprofitnog poreza u trajni oblik – privlačna, pravedna i moralna. Ipak, on ističe da kapitalizam nije ni pravedan ni moralan, dočim jasan cilj svakog poduzeća jest prvenstveno realizacija što veće dobiti za njegove vlasnike. Oni koji se toga ne drže, propadaju na tržištu, pa je istodobno riječ o strukturnoj prinudi te imperativnome razvojnom uvjetu.
Rizik malenih ekonomija
„U uvjetima slobodnog protoka kapitala, međutim“, upozorava Garača, „mora se biti jako pažljiv pri promjeni poreznog sustava. Te promjene ne bi smjele biti pod utjecajem ekstremnih situacija, kao ove krizne kojoj smo svjedočili. U Europi, pa i u svijetu, imamo niz primjera gdje je manje zapravo više. S nižim poreznim stopama na dobit ubere se više poreznih prihoda. Nasuprot tome, više porezne stope na dobit ili porez na ekstraprofit, pogotovo više nego što su one u bližem okruženju, mogu dovesti do odljeva kapitala, ugroziti rast i u konačnici ostvariti manje porezne prihode.“
Drugim riječima, nužno je imati u vidu realne odnose u datoj ekonomiji, kako fiskalno-politički zahvat ne bi nagnao kapital u bijeg prema zonama manjeg otpora. To pak u pravilu znači – k nižim porezima, jeftinijoj radnoj snazi, povoljnijim kreditima, benevolentnijem zakonodavcu itd. Splitski ekonomist smatra da bi se zbog toga porez na ekstraprofit morao uspostaviti barem na razini čitave Europske unije, kad već to nije moguće za čitav svijet. No svakako inzistira na tome da se zemlja s malom i otvorenom ekonomijom ne bi smjela u to upustiti sama, s obzirom na navedeni tržišni rizik.
Fiskalna alibi-politika
„Ne štitim kapital, samo pokušavam ocijeniti što je realno, ali ovakvom poreznom sustavu mora doći kraj, za dobrobit većine. Porezni sustavi se moraju transformirati u smjeru radikalno većeg oporezivanja kapitala svih oblika, kao i dohodaka od kapitala, primjenjujući progresivne poreze. Kako i kada će se to ostvariti tek treba vidjeti“, pojasnio nam je Garača, dodajući kako od samog poreza na ekstraprofit ne treba očekivati ponavljanje ovogodišnjeg uspjeha. Poduzetnici će mu se jednostavno prilagoditi kroz tzv. kreativno računovodstvo ili će navrijeme preseliti dobit, prije negoli je iskazana.
Na koncu, zbog usporavanja gospodarstva, već ove godine možda neće ni biti toliko ekstraprofita, pa ni naplate poreza na toj osnovi. Uspostava trajne mjere tako će možda završiti u formi svojevrsnog alibija, dok će posjednici osjetnijeg profita u RH i dalje ostati faktično netaknutima. Ove godine, kao što je objavljeno sredinom mjeseca, već je u to ime naplaćeno oko 240 milijuna eura poreza, a konačni iznos mogao bi se popeti i do 280 milijuna. Cifra se naoko čini velikom, ali treba znati da je time ukupna profitna marža poduzeća smanjena za svega 0,2 posto, ako govorimo o poslovanju u prošloj godini.
Socijalno progresivnije mjere
„Hrvatski porezni sustav u cjelini treba modernizirati“, kaže o toj temi Luka Brkić, stručnjak za ekonomsku politiku s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. On tako naziva sadašnji porezni sustav primitivnim, uvjetno rečeno, zbog oslonca na gotovo isključivo dva oblika, porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost. „Naročito je tako usporedimo li ga s teorijom, ali i praksom niza europskih, razvijenijih zemalja. Trebalo bi jasno definirati ciljeve porezne politike, odrediti mjeru za svaki, razigrati razne oblike. Potencijala za to ima u Hrvatskoj više nego dovoljno."
„Vjerujem da bi trebalo ići u smjeru rasterećenja po glavi stanovnika, uz povećanje poreznog prihoda. To podrazumijeva neke socijalno progresivnije mjere. U istom okviru promatram porez na ekstraprofit, pa i razne druge mogućnosti. No politički je lakše oporezovati 300 poduzeća nego 300 tisuća ljudi koji iznajmljuju apartmane, iako bi prihod od njih bio znatno veći“, zaključio je Brkić u razgovoru za DW.
Dodajmo kako su pritom oba naša sugovornika ukazala na izbore dogodine, dakle, kao bitan politički horizont. O njemu će umnogome ovisiti i slika izmijenjenih poreznih mjera koja samo što nije objavljena.
