Na današnji dan prije točno dvije godine tijekom rasprave u Sabornici nije bilo više od 20 ljudi, uključivo tajnice i pomoćno osoblje. Još gora je situacija danas, jer iako kalendarski nije vrijeme ni za Ustavom određenu zimsku ni za ljetnu stanku, Sabor trenutno - ne zasjeda. Predsjedništvo Sabora na čelu s Gordanom Jandrokovićem iz nepoznatih je razloga krajem pretprošlog tjedna odredilo zastupnicima 12 slobodnih dana.
Zastupnika, dakle, u Sabornici nema sve do srijede. Idealna prilika za analizirati 16 mjeseca rada sadašnjeg saziva hrvatskoga parlamenta, koji od građana tradicionalno dobiva najnižu ocjenu u usporedbi s Vladom i Predsjednikom.
"Građani nemaju osjećaj da ih netko zastupa u Saboru. Zbog toga imamo takvu situaciju da oni nemaju obavezu prema biračima. Pitanje je koliko uopće zastupnika ima urede po Hrvatskoj gdje bi građani mogli se njima obratiti", objašnjava politički analitičar Žarko Puhovski.
Od broja neradnih dana daleko je veći problem što tijekom perioda stanki u zasjedanju zastupnici ne iznjdere kvalitetne prijedloge, jer su parlamentarne stanke i za to zamišljene. Dok se oporba hvala velikim brojem zakonskih prijedloga upućenih u proceduru, razina rasprave je sve gora. "Intelektualno i radno ovaj saziv Sabora je jedan od najgorih. Znatno gori od onih koje smo imali '90-ih", ocjenjuje Puhovski za naš portal.
Mostove kazne bez rezultata
Inicijativa Mosta da se zastupnike koji neopravdano izostanu sa sjednica kažnjava skidanjem iznosa s paušala ne daje rezultate.
"Ne može to ni polučiti rezultate jer predsjednik te stranke, koji je ujedno potpredsjednik Sabora, ne želi predsjedati sjednicama", naglašava Puhovski, navodeći da je potrebna ozbiljna promjena izbornog sustava. "Potrebno je primjerice podijeliti Sabor na dva dijela, gdje bi recimo 60 zastupnika bilo birano na sadašnji način, a 60 na temelju izbora u lokalnim, regionalnim jedinicama, kako bi oni doista i zastupali one koji su ih birali."
Žarko Puhovski. Foto: Goran Stanzl/PIXSELL.
U državama kao što je Hrvatska politička kultura je na niskoj razini. A problem lošeg rada parlamenta povezan je s tzv. imperijalizmom izvršne vlasti, pri čemu izvršna vlast kontrolira zakonodavnu, a ne obrnuto kako je to u teoriji trodiobe vlasti, objašnjava Puhovski.
Zaredali su se ekscesi, od iznošenja Ivana Pernara iz Sabornice do oporbenog lupanja po klupama. "Ekscesa je uvijek bilo, bilo je i tučnjava. Imamo nekoliko zastupnika, tu mislim na Glasnovića i Culeja na jednoj, Pernara pa i Marasa na drugoj strani koji su vrlo glasni, a u medije jedino takvi dospijevaju, oni koji imaju jaču riječ.
Demokracija bez većine
U današnjoj demokraciji bez većine, gdje nestaje dvostranačje, a javljaju se protestne i populističke stranke, primjetna je kriza rada parlamenata. Odličan primjer je Njemačka, ističe Puhovski, gdje više nema jasne ideološke pozicije dviju najvećih stranaka. Dolazi se zbog toga do vladajućih koalicija s puno stranaka, što je direktna posljedica na državni proračun. "Istraživanja pokazuju da čim je više stranaka u vladajućoj koaliciji, to je veći trošak vlade", ističe Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
