Sabor raspravlja o desetak točaka dnevnog reda, među kojima i o prijedlogu 32 oporbena zastupnika da se ministru zdravstva Viliju Berošu izglasa nepovjerenje.
Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je u ponedjeljak kako izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti nemaju skrivenu namjeru dodatno opteretiti liječnike obiteljske medicine i kako njihovo uključivanje u djelatnost hitne medicine ne uključuje rad u hitnim službama.
"Možda smo nekog prestrašili, ali zato smo tu da razgovaramo. Ova administracija nije imala skrivenu namjeru dodatno opteretiti liječnike primarne zdravstvene zaštite, ali moja obaveza je osigurati backup za izvanredne situacije kada netko građanu mora pružiti pomoć", rekao je Beroš.
Ovo je drugi put nakon nešto više od godinu dana da se raspravlja o nepovjerenju minustru Berošu. Prvi put Sabor je to uradio u svibnju prošle godine. Prijedlog za Berošev opoziv u proceduru su uputile stranke lijevo-liberalnog spektra, predvođene Klubom Zeleno-lijevog bloka, tvrde da je pod njegovim vodstvom ionako zapušteno zdravstvo krenulo u rapidno propadanje.
U Saboru će Beroša braniti premijer Andrej Plenković.
'Dugovi u zdravstvu rastu pola milijarde kuna mjesečno'
Oporbeni zastupnici redom su obrazložili razlog zašto traže smjenu ministra Beroša:
"Da gospodin Beroš svoj posao radi na dobar način, nitko ne bi tražio njegov opoziv. Nisu svi članovi Vlade došli na ovu klupu i neće svi proći kroz ovakvo preispitivanje. Razlozi zašto se traži njegov opoziv su brojni: od javnih nabava u javnom sektoru gdje se uređaj plaća više nego kada ga nabavljaju privatnici, do činjenice da se za njegovog mandata hrvaskim bolnicama obustavila isporuka lijekova", kazao je Peđa Grbin.
"U pet valova koji su bili u Hrvatskoj, 16 tisuća ljudi je umrlo do korone. Tko je za to kriv? Pred nama je i donošenje nove reforme zdravstva. Ono što znamo je da su udruge u zdravstvu protiv te reforme. Dugovi u zdravstvu rastu za pola milijarde kuna mjesečno", rekao je Damir Bajs.
"U viteško doba možda je bilo normalno da se vade krivi jajnici, sirotinji bubrezi, trudnicama odbija učiniti legalni pobačaj. U 21. stoljeću to nije slučaj. Ovdje smo treći puta jer zdravstvena usluga je jedno od temeljnih ljudskih prava. oduzeli ste ljudima pravo na zdravstvenu zaštitu", kazala je Katarina Peović.
"Hrvatski zdravstveni sustav je jedan težak bolesnik. Dok mi razgovaramo, hrvatsko zdravstvo svakodnevno stvara gubitke od nekoliko milijuna kuna i tako već godinama. Ogromni dugovi prema veledrogerijama, dobavljačima energenata i uvijek se postavlja pitanje kada će koja bolnica ostati bez grijanja, vode, odvoza smeća. Činjenica je da smo još uvijek uslijed covid pandemije, ali i da zdravstvo ima još tisuće drugih problema koje ministar nije uspio riješiti", rekao je Marijan Pavliček.
"Ne znam koliko ima smisla govoriti o ministru Berošu kad vidim koliko vas se okupilo - zašto ste tako jedinstveni? Ima li smisla raspravljati o ministru Berošu ili da se mi lijepo dogovorimo oko datuma izbora?', pitao je Nino Raspudić premijera Plenkovića i ostale okupljene članove Vlade.
Dominirale 'zagrebačke' teme
Prijedlog oporbe da se ministru zdravstva Viliju Berošu iskaže nepovjerenje, o kojemu je u Hrvatskom saboru govorila Ivana Kekin (Klub zeleno lijevog bloka), HDZ-ovi zastupnici u srijedu su prebacili na zagrebačke teme i propuste aktualne zagrebačke vlasti.
HDZ-ovi zastupnici poručivali su kako bi bilo bolje da su se zastupnici iz KZL-a odnosno Možemo posvetili zagrebačkim problemima i tome da pokrenu pitanje povjerenja zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, a ne prijedlogu u kojem nema nijednog argumenta za smjenu ministra zdravstva.
"Kada se propitkuje koliko ministar Beroš dobro vodi sustav naravno da se onda propitkuje koliko vi dobro vodite sustav”, poručio je Marko Pavić (HDZ) spočitnuvši stranci Možemo koja je na vlasti u Zagrebu neimenovanje pročelnika, propast projekta Srebrnjak, pokušaj ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Beroš se izborio za 2,5 milijarde kuna u nacionalnu programu oporavka, 80 posto stanovništva je cijepljeno, to je uspjeh, istaknuo je Pavić.
Ivan Ćelić (HDZ) kazao je da Zagreb ima 19 zdravstvenih ustanova u svom vlasništvu, a da se govori kako je "Kekin politički odgovorna za taj resor" i "da kadrovira". Pritom je "političkim sljepilom” ocijenio ukidanje Gradskog ureda za zdravstvo u vrijeme pandemije, a za bolnicu Srebrnjak kazao da više od godinu dana nije izabran ravnatelj te je zaustavljen projekt "jer gradska vlast nije bila u stanju napraviti što se očekivalo”.
Kekin je odbacila tvrdnju "da kadrovira po Zagrebu" navodeći da ravnatelje imenuju Upravna vijeća. Za bolnicu Srebrnjak spočitnula je HDZ-u da je dvije godine "držao ljestve” onima koji su priječili projekt poručivši "da ih može biti sram". "Kritiku od nekoga tko je koristio državne kartice kako bi kupovao deziće po aerodromima ne uzimam k srcu", kazala je pak na izlaganje Pavića.
"Mogao si je kupiti Teslu”, dometnuo je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. "Vidim da se kupuju privatni auti dodatkom na plaću” , dodao je Jandroković misleći na člana Uprave Holdinga Borisa Sesara koji je sam kupio automobil, ali mu Holding svaki mjesec isplaćuje preko 8800 kuna bruto jer na posao dolazi vlastitim automobilom.
"Kada kupujete privatnim novcem od dotacije koju dobivate od države odnosno Grada to nije vaš privatni novac, to je novac iz proračuna Grada i sada mu plaćate ratu kredita", ustvrdio je Jandroković.
Josip Borić (HDZ) upitao je jesu li zastupnici KZL-a iste kriterije odgovornosti i koliko nešto košta građane te koje navode za Beroša su spremni primijeniti i na gradonačelnika Zagreba, primjerice na Čistoći i odvozu otpada, a Majda Burić (HDZ) sugerirala im je da umjesto lošeg kadroviranja i bavljenjem ideologijom pokrenu pitanje povjerenja gradonačelniku Zagreba Tomaševiću. Arsen Bauk (SDP) je predložio je da se "presele u zagrebačku Gradsku skupštinu" onda tamo govore o lokalnim temama.
Kekin je iznoseći u ime predlagatelja razloge zašto Beroš mora otići navela je da je podbacio u borbi protiv pandemije, u kojoj je u Hrvatskoj umrlo gotovo 16 tisuća osoba kao i provođenju cijepljenja. Zamjera mu i neefikasne preventivne programe , uništavanje sustava primarne zdravstvene zaštite, zagušenje bolničkog sustava, dugove…
Stranka je izabrala put zanemarenog, zapuštenog, nefunkcionalnog i korumpiranog zdravstvenog sustava koji ne pruža zdravstvenu zaštitu građanima, kazala je Kekin dodavši da cijenu plaćaju građani u novcima i svojim životima.
Plenković ponovno podržao Beroša
Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu iz Hrvatskog sabora da ministar zdravstva Vili Beroš, čiji opoziv oporba traži treći put, ima njegovu puno potporu.
"Ostajemo pri očitovanju Vlade, otklonili smo i odbili sve prijedloge oporbe po svim točkama, uz snažnu potporu ministru Berošu“, rekao je premijer u raspravi o opozivu kojeg je zatražilo 32 oporbenih zastupnika, odnosno stranke lijevo-liberalno-lijevog spektra, predvođene Klubom Zeleno-lijevog bloka.
Premijer je naglasio kako Beroš, "ne da ima odriješene ruke, nego ima zadaću“ provoditi program Vlade i raditi i na dostupnosti zdravstvene skrbi, bolje i kvalitetnije upravljati zdravstvenim sustavom, osiguravati financijsku stabilnost zdravstva… "U tom smislu ima moju potporu i vjerujem da će imati i potporu saborske većine“, kazao je premijer.
Naglasio je kako je njegova Vlada glede zdravstva uložila jako puno novčanih sredstva. Učinili smo puno za zdravstvene djelatnike, plaće liječnika u našem su mandatu povećane 40 posto, samo u mandatu ministra Beroša uložili smo preko 9 milijardi kuna u zdravstvene ustanove, ogroman je iznos bespovratnih sredstava predviđen iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, istaknuo je Plenković.
Beroš odbacio navode oporbe
Sam Beroš odbacio je navode koje je u prijedlogu za opozivom napisala oporba. U tom prijedlogu niz je elemenata koji predstavljaju konstrukcije, poluistine, a neke su i potpune neistine, kazao je. Kad je riječ o zdravstvenoj reformi, istaknuo je da je ona sveobuhvatna, a sažima je u četiri osnovna elementa: jačanje preventive i rane dijagnostike, preventivni sistematski pregledi, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizacija bolničkog sustav koji je "apsolutno“ neadekvatan.
Oporba njegovim navodima nije impresionirana - Peđa Grbin (SDP) problematizirao je javne nabave "pod Berošem“, činjenicu da dug u zdravstvu mjesečno raste 400 do 500 milijuna kuna.
O poslovanju s tvrtkom Cuspis, ministra je pitao i Josip Borić (HDZ). Ta javna nabava je transparentna i u skladu sa zakonom, odgovorio je ministar i opetovao da nije bilo pogodovanja u Ministarstvu zdravstva prema bilo kakvoj informatičkoj firmi.
Stephen Nikola Bartulica (DP) pohvalio je hrvatski zdravstveni sustav, no kritizirao model upravljanja. Imamo preko tisuću privatnih zdravstvenih ustanova no i pored njih su liste čekanja jako duge, rekao je i poručio da nema racionalizacije rashoda bez uvođenja tržišnog mehanizma.
Katarina Peović (RF) premijeru je predbacila da se čini kao da ga "škaklja“ inicijativa vraćanja pobačaja u Ustav. Mi iz parlamentarne većine imamo vrlo jasno politiku, a to je da se zalažemo za zaštitu života, jer smatramo da život počinje začećem, ali isti tako poštujemo pravo žene na izbor i zdravlje, odgovorio joj je Plenković.
Rasprava o povjerenju ministru zdravstva mogla bi potrajati do kasno u noć, nešto prije 19 sati za nju je bilo prijavljeno 30-ak zastupnika. Sabor će o povjerenju Berošu glasovati u petak.
