Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).
Koje su to regulirane profesije?
Profesije koje su regulirane su one u kojima se osoba ne može zaposliti samo s diplomom, nego postoje još neki dodatni uvjeti. U Hrvatskoj i u Europskoj uniji primjerice osobe koje su završile studij prava ne mogu odmah početi obavljati odvjetnički ili sudski posao, nego moraju prije toga položiti pravosudni ispit. Dakle, u regulirane profesije spadaju arhitekti, farmaceuti, stomatolozi, liječnici, medicinske sestre i tehničari te primalje.
Pristupom na europsko tržište rada kvalifikacije za ta zanimanja ne podliježu dodatnim provjerama razine obrazovanja, pojasnila je pomoćnica ravnateljice za međunarodnu suradnju u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Emita Blagdan.
Dakle, podrazumijeva se da će ta osoba pod istim uvjetima pod kojima tu profesiju obavlja u zemlji stjecanja kvalifikacija, obavljati i u ostalim zemljama Europske unije zato jer su dogovoreni minimalni obrazovni standardi za ta zanimanja, a koji vrijede u svim zemljama Unije.
Pomoćnica ravnateljice za međunarodnu suradnju u Agenciji za znanost tome dodaje da to nije miješenje u hrvatski sustav obrazovanja.
''Hrvatska je imala mogućnosti u procesu pregovora s EU iskoristiti ono što je optimalno za svaku od tih profesija. To je olakšavajući moment, kako za hrvatske građane koji odlaze na rad u inozemstvo, ali i za strance koji dolaze u Hrvatsku, da čim lakše ostvare pravo koje već imaju na nacionalnim tržištima rada.''
Tako se primjerice liječnik koji ima diplomu hrvatskog medicinskog fakulteta jednostavno može prijaviti na natječaj za posao u Italiji ili Sloveniji ako je, naravno, licencirani liječnik. S obzirom da je Hrvatska nova članica u EU, gleda se kad je ta kvalifikacija stečena, napomenula je pomoćnica ravnateljice u Agenciji za znanost Emita Blagdan.
''Ako je ta kvalifikacija stečena nakon 1. srpnja ove godine, onda je zapravo RH dala garanciju EU da su te kvalifikacije usklađene s onima u EU. Ako je osoba licencirana za liječnika prije hrvatskog ulaska u EU, tada nadležno tijelo, u ovome slučaju Hrvatska liječnička komora, daje izjavu da je kvalifikacija i odgovarajući obrazovni program usklađen s direktivama EU.''
Hrvatska liječnička komora
Tako Hrvatska liječnička komora kao samostalna strukovna udruga ima zadatak štititi prava i interese liječnika, ali i brinuti se o ugledu liječnika i pravilnom obavljanju liječničkog zvanja. U tom kontekstu, od srpnja Komora ima novu zadaću koja bi trebala postati i nova javna ovlast. Riječ je o priznavanju stručnih kvalifikacija. Ukratko, komora će procjenjivati stručne kvalifikacije liječnika koji dolaze iz drugih zemlja raditi u Hrvatsku. Pritom će razlikovati liječnike koji dolaze iz zemalja Europske unije ili europskog gospodarskog prostora od onih koji dolaze izvan nje.
Tajnica Hrvatske liječničke komore, pravnica Nikolina Budić ističe da za liječnike koji dolaze iz zemalja članica EU, te Norveške, Lihtenštajna i Islanda raditi u Hrvatsku vrijedi automatsko priznavanje stečenih kvalifikacija. Uvjet je da prethodno pokrenu postupak u Hrvatskoj liječničkoj komori. Postupak je detaljno objavljen na stranicama Komore.
No, ne treba zaboraviti i na one koji dolaze iz nekih drugih zemalja na koje se ne primjenjuje automatsko priznavanje kvalifikacija. Na njih će se primjenjivati takozvani opći sustav priznavanja.
Podsjetimo, pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje otvoren je Ured ENIC/ NARIC koji je nadležan za priznavanje kvalifikacija. Ured je svojevrsni informativni centar koji daje informacije o inozemnim visokoobrazovnim sustavima, ali i o hrvatskom sustavu visokog obrazovanja.
Tajnica Liječničke komore kaže da je kretanje radnika unutar Europske unije dvosmjerno.
''Svaki hrvatski liječnik koji će se pojaviti kao interesent za zasnivanje radnog odnosa u nekoj od zemalja EU morat će proći kroz proces priznavanja kvalifikacija koje propisuje ta zemlja. Kako bi se našim liječnicima olakšala ta procedura, Hrvatska liječnička komora za svoje članove dobila je ovlast izdavanja potvrde o sukladnosti obrazovanja doktora medicine s europskom Direktivom 2005/36.''
Tako svaka zemlja štiti svoj poslovni prostor i provjerava kvalifikacije onih koji u njemu žele obavljati tako važno zanimanje kao što je liječničko, jer, istaknula je tajnice Hrvatske liječničke komore, riječ je o posebnom interesu svake zemlje.
Blaži oblik tzv. poljskog sindroma
Hrvatskih je liječnika u našem zdravstvenom sustavu premalo. No nisu ohrabrujuće ni najave o odlascima naših liječnika na rad u zemlje Europske unije, a sve za boljim uvjetima rada i primanjima. U tom kontekstu treba spomenuti i činjenicu da su naši liječnici vrlo cijenjeni u zemljama EU, istaknula je Nikolina Budić.
''Ne bi mogla reći da je riječ o alarmantnim podacima, ali o u roku od mjesec dana od ulaska Hrvatske u EU, Komora je zaprimila 33 zahtjeva naših liječnika za rad u inozemstvu. Mislim da je to solidna brojka koja ukazuje na tzv. poljski sindrom, koji se dogodio toj zemlji kad je pristupila EU. Kod nas je za sada odljev liječnika u blažem obliku.''
Možemo očekivati i da će neki liječnici iz zemalja Unije možda potražiti posao u Hrvatskoj. EU je propisala kako zemlja domaćin ne može postavljati uvjet dobrog poznavanja jezika domaćina. Međutim, istaknula je tajnica Hrvatske liječničke komore, za obavljanje liječničkog poziva u Hrvatskoj, Komora je kao uvjet propisala napredno poznavanje hrvatskog jezika. Izuzetno je bitno za komunikaciju s pacijentima, zaključila je, da se liječnik i pacijent dobro razumiju. Zbog toga ta odredba o poznavanju hrvatskog jezika ima utemeljenje.
