Na istočnoj granici Hrvatske uskoro bi se mogli suočiti s velikim problemima koji prijete iz Srbije. Ondje se nalazi već oko 100.000 imigranata iz Afrike i Bliskog istoka, a svakim danom ih pristiže još oko dvije tisuće. Zasad svi nadiru na mađarsku granicu, ali kad Mađari do kraja godine podignu dva metra visok zid velika je vjerojatnost da će se taj val okrenuti prema Hrvatskoj.
O tom problemu za RTL Direkt progovorila je Jana Stojanović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila, koja se svakodnevno susreće s tisućama imigranata.
Koliko je pritisak imigranata trenutno velik, kako se s njim Srbija nosi i prijeti li i humanitarna kriza?
"Ono što je vidljivo u posljednjih par mjeseci je povećan broj imigranata. Ono što se dešava zasad nalikuje na humanitarnu krizu, ljudi koji žele nastaviti moraju spavati u parkovima i u centru Beograda, isto tako na granici za Mađarskom se formiraju neformalna naselja, a u okolici Subotice i u Kanjiži ima sve više i više imigranata. Ljudi je naprosto sve više i htino im treba osigurati osnovne uvjete za život."
Što čini ili što bi trebala činiti srpska vlast?
"O tome mogu govoriti sa stajališta svoje organizacije. Mi smo
nevladina humanitarna organizacija koja radi za imigrantima i
tražiteljima azila od 2007. godine, otkada je uspostavljen azilni
sistem u Srbiji. Otada smo mogli vidjeti kako se taj sustav
mijenja i razvija. Ono što uvijek nedostaje je veći angažman, mi
kao mala ali značajna organizacija, ne možemo podmiriti sve
potrebe ovih ljudi. Što se tiče vlasti i vlade, to je nešto u što
zasad ne bih ulazila, ali svakako da je potreban mnogo veći
angažman, u najmanju ruku pratiti migracije a ne stalno kaskati
za njima."
Kako procjenjujete daljnji razvoj situacije? Hoće li
imigranti krenuti prema Hrvatskoj nakon dizanja zida u
Mađarskoj?
"Migracije su u suštini nezaustavljive, vi ih možete pratiti, procjenjivati i koliko-toliko upravljati njima, ali zaustaviti ih ne možete, čak ni pomoću zida. To je pokazalo iskustvo kada je izgrađen zid između Turske i Grčke te između Turske i Bugarske. Što se tiče same rute migracije, Srbija je posebno pogođena jer se nalazi na tom glavnom 'migrantnom putu' i jer je posljednja prepreka s kojom se migranti suočavaju upravo mađarska granica. Ruta preko Hrvatske nije toliko popularna među migrantima jer Hrvatska nije članica Schengenskog sporazuma, iako je članica Europske unije. Nadalje, migranti bi tada imali još dvije granice za prijeći, onu sa Slovenijom ili Mađarskom, tako da im ta ruta nikako nije povoljna, pogotovo stoga što je članica EU, pa ukoliko ondje budu uhvaćeni i ostave otiske prstiju, riskiraju deportaciju od strane neke zemlje zapadne Europe, koje su im i cilj.
