U pozadini političkog nadmudrivanja između ljevice i desnice oko
toga čija je mama bila lekar, a čiji tata apotekar, u resoru
zdravstva događaju se mnogo ozbiljniji problemi.
Svakog mjeseca dug zdravstvenog sustava povećava se za 50
milijuna kuna, ukupno su sad opet dosegli tri milijarde. Čak 1100
liječnika čeka na odlazak u inozemstvo, a na listama čekanja je,
da li stvarno ili fiktivno, oko 800.000 građana.
A lokalne i manje bolnice su upravo suočene s mogućnošću da ostanu bez liječnika specijalizanata koji više nisu dužni svoje školovanje odraditi u bolnici koja ih je financirala.
Sve se to događa u sustavu koji godišnje proguta golemih 22 milijarde kuna, a kojim, usprkos tome, nitko nije zadovoljan.
Ni pacijenti, ni liječnici, ni ministri financija koji svake godine za krpanje rupa u tom sustavu, kojeg ionako već skupo plaćamo iz svojih plaća, moraju odvojiti još najmanje dvije i pol milijarde kuna.
A ne može se reći da ministri koji vode resor zdravstva s njim nemaju veze. Svaki je bio liječnik, a to će biti i onaj idući.
Hoće li to biti opet Siniša Varga ili možda Drago Prgomet, odlučit će građani, a da bi vam olakšao odluku, Zoran Šprajc je obojicu pozvao na RTL-ovo sučeljavanje o zdravstvu u Direktu.
Čim su vas vaše stranke poslale na sučeljavanje, pretpostavlja se da vi i jeste njihovi kandidati za ministra?
Prgomet: To je pitanje za budućeg premijera, gospodina Plenkovića, o tome nismo razgovarali. Kratko ću reći, nisam se bojao izazova u ratu, ne bojim se izazova u operacijskoj dvorani pa se ne bojim ni izazova u politici.
Varga: Dosad sam imao tri sučeljavanja s HDZ-om, jednom sa Zadrovec, drugi put s Nakićem, a sad i s Prgometom. Prema tome, zajednički nazivnik sam ja kao budući ministar zdravstva.
Ministar zdravstva nikad nije neko popularno zanimanje, uvijek je netko nezadovoljan. Tko je, po vama, dosad bio najbolji ministar zdravstva?
Prgomet: Teško je to reći, ali istaknut ću jedno ime; bio je dobar ministar, a iznad svega je bio dobar čovjek, dr. Juraj Njavro.
Varga: Povijesno, mora se istaknuti akademik Andrija Šampara, a što se tiče modernog doba, ja sam bio pomoćnik gospodinu Andri Vlahušiću i to je bilo jedno veliko iskustvo za mene. To mi je pomoglo da kasnije mogu biti i ravnatelj HZZO-a i ministar.
Je li to možda i ključni problem zdravstva? Što vi liječnici postajete političari, a onda po bolnicama namještate političke, a ne stručne Uprave? Oni su smijenili vaše, sad ćete vi opet njihove?
Varga: Ono što moram prvenstveno istaknuti, u mom mandatu su dvije trećine ravnatelja bile nestranačke osobe, pa čak i neki članovi HDZ-a. PRema tome, tko god je stručan, tko daje pozitivne rezultate, ostaje ravnatelj. Onaj tko je stranačka osoba ili bliska stranačka osoba, a ne daje dobre rezultate, njih smo smijenili.
Prgomet: Bitno je da ljudi koje biramo znaju voditi bolnice, a to ne znači da ravnatelji bolnica moraju biti ekonomisti. Danas imate izvanredne studije za menadžment u zdravstvu koje završavaju i ekonomisti i liječnici. Ne vidim razloga da netko ttko je završio primjerice takav studij, ne bude dobar menadžer.
Zašto bolnice opet stvaraju tolike dugove, 50 milijuna mjesečno. Kako ćete vi to riješiti?
Varga: Izlaskom iz riznice, mi smo osigurali dodatna sredstva i napravili novi model ugovaranje bolnica gdje je veću tom kratkom periodu, 2015. godini, dvije trećine bolnica pozitivno poslovalo. Plan je bio da u 2016. godini nijedna bolnica ne posluje negativno. Cijeli zdravstveni sustav je smanjio dugovanja za 300 milijuna kuna, prvi put u 20 godina. Prema tome, može se, kada se upravlja pozitivno i transparentno i kada se zna točno tko što i kada treba napraviti, bolnice posluju pozitivno. Nažalost, 2016. je došlo do generiranja novih gubitaka, djelomično iz neznanja, ali više iz namjere. Krupni kapital, kamate dobavljačima, to je nešto što daje interese malim skupinama ljudi na uštrb građana i pacijenata.
Prgomet: Ovo slušamo uvijek. Svaki put novi ministar zatekne veći dug nego što ga je ostavio prethodni ministar, duže liste čekanja. Činjenica je da bolnice imaju prevelike dugove, ali prebacivati ih na bilo koju administraciju je gubljenje vremena. Svi smo svjesni ozbiljnosti stanja u zdravstvu i pitanje je što ćemo napraviti. Dakle, pitanje menadžmenta, prije svega, racionalizacija troškova kroz dobru kontrolu kvalitete, od potrošnje lijekova pa do svega ostaloga. Smanjenje broja kautnih kreveta, barem deset posto u iduće dvije godine povećanje broja u dnevnim bolnicama i funkcionalno povezivanje bolnica. Ne moramo ukidati bolnice kao pravne subjekte, ali sigurno si moramo postaviti pitanje mora li svaka bolnica u svakom mjestu imati sve odjele. Mislim da ne mora. Dakle, to su neki od elemenata koji će sigurno dovesti do smanjenja duga. I još nešto što je vrlo bitno, nitko od nas neće smanjiti dug u iduću godinu, dvije. To je dugotrajni proces i bilo bi dobro da oko toga postoji konsemnzus. Da ako jedna administracija počne dobre stvari, da ih druga, bez obzira koja, i nastavi.
Varga: Sve mjere koje je doktor Prgomet nabrojao smo već napravili 2015. godine, tu vidimo da postoji konsenzus oko stvari koje je nužno napraviti u sustavu zdravstva.
Zašto vi niste racionalizirali mrežu bolnica primjerice?
Varga: Jesmo, smanjili smo sa 16 na 13 tisuća, plan je smanjiti na 11 tisuća akutnih kreveta do kraja 2016. godina. Zašto ove godine nije smanjen ni jedan akutni krevet? Jer se mora napraviti mreža kroničnih kreveta i pojačati palijativnu skrb. Nažalost, ova administracija jednostavno to nije napravila.
Prgomet: Nisam odvjetnik ove vlade, ali nemojte očekivati da ova vlada napravi nešto spektakularno u šesti mjeseci, ona je već tri mjeseca tehnička vlada. Ovo što prigovarate ovoj vladi ne stoji.
Aktualna vlada odustala je od povećanja cijena dopunskog osiguranja, nećemo li to opet platiti nekom sanacijom koja će biti skuplja od tih 19 kn?
Prgomet: Ne treba povećavati niti ćemo povećavati cijenu dopunskog osiguranja.
Varga: Naš cijeli sustav zdravstva je bio tako napravljen da smo u 2015. dokazali da nema potrebe prebacivanja tereta neracionalnosti sustava na pleća pacijenata. Nema povećanja cijene dopunskog dok je Narodna koalicija na vlasti.
Treba li makar djelomično privatizirati zdravstveni sustav, svaki privatnik bi ga odgovornije vodio nego vaši politički kadrovi?
Prgomet: To ne mora značiti, mi smo za vrlo jasno postavljanje javnog zdravstva u odnosu na privatno zdravstvo. Mi zagovaramo da javno zdravstvo bude dostupno svakom građaninu. Nema privatizacije niti amerikanizacije zdravstva. Hrv. zdravstvo neće biti zdravstvo za bogate već za sve građane, gdje god živjeli.
Jeste li spremni na bilo koji ozbiljniji bolniji zahvat u zdravstveni sustav i što bi to bilo?
Varga: Unutar racionalizacije imamo velike skupine dobavljača i farmaceutske industrije koji su naviknuti na ekstra profite, na dobit od neracionalnosti. Kada sam ja ušao u ministarstvo, odmah sam se zamjerio dobavljačima velike opreme, nastao je kaos, međutim primirilo se i uspjeli smo opremiti bolnice.
Gospodine Prgomet, kome ste se vi spremni zamjeriti?
Prgomet: Znam kome nisam. 25 godina radim kao kirurg i operiram uglavnom onkološke pacijente i uvijek mi je bilo važno ne zamjeriti njima. Vjerujem da sam u tome uspio. Ne želimo se zamjeriti niti svima ostalima jer moraju biti svi svjesni da potreba provesti postupne promjene.
Aktulanog ministra Darija Nakića su razapeli na križ jer je htio uvesti reda na Hitnu pomoć i rasteriti je pacijenata koji nisu hitni, a takvih itekako ima, što vi mislite o tome?
Prgomet: Bivši pravilnik je omogućavao je da se sklopi ugovor sa specijalizantima koji su u razvrgavanju ugovora morali vraćati basnoslovne svote novca. Ni sadašnji pravilnik nije riješio taj problem. Izašao je u susret liječnicima, no doveo u opasnost da veliki broj bolnica, pogotovo na periferiji, ostane bez liječnika specijalizanata. Moj prijedlog je da se zadnji pravilnik stavi iznad snage i da se pričekaju novi izbori.
Varga: Ova tehnička vlada mora to zamrznuti. Sam pravilnik je protivno Rimskog prava i protuustavan je.
Treba li liječnicima u državnim bolnicama dozvoliti rad u privatnom sektoru ili ne?
Varga: Stav Narodne koalicije je onaj kojeg sam ja donio u svom mandatu dobar. Zadovoljavanje javnih potreba pacijenata u redovno radno vrijeme i ne imati liste čekanja je dozvola za rad privatno.
Prgomet: Stav HDZ-a je da kroz novi kolektivni strukovni ugovor liječnici dobiju dobru plaću u javnim ustanovama i da nemaju potrebu raditi kao privatnici.
Zdravstvo je izuzetno osjetljiva tema i kada je riječ o liječnju u inozemstvu, evo sad imamo primjer nezadovoljne majke što joj sustav ne omogućuje da dijete liječi u Hrvatskoj... kako to komentirate, može li biti sustav biti fleksibilniji?
Varga: Sadašnje zakonsko rješenje je kruto i znamo to. Sad zagovaramo da se ide u inozemstvo tek kada se sve ostale prilike u Hrvatskoj iscpre. To se mora promijeniti jer hrvatsko zdravstvo je kvalitetno.
Prgomet: Nemojmo smetnuti s uma da se te odluke donose nakon preporuka liječnika specijalista pa je teško komentirai svaki slučaj zasebno.
Dosta ste bliski u sučeljavanju, jeste li jedan drugome biti spreman zamjenik ministra i ministar?
Prgomet: Velike koalicije neće biti, ali konsenzus bi nam zaista trebao.
Varga: Slažem se s gospodinom Prgometom.
