Ključno je obrazovanje /

Romi u ovom mjestu žive 10 godina bez oružja i nasilja: 'Recept je da ih doživljavamo jednake nama'

Ovdje nikada nije bilo ni oružja ni nasilja, a Romi mirno žive izmiješani sa svojim susjedima

24.9.2018.
23:10
VOYO logo

Pucnjava blizu zagrebačkog autobusnog kolodvora u petak ipak je bila obračun dvaju romskih obitelji.

Ovaj put riječ je o Hamidovićima i Hrustićima. Prošli tjedan u pitanju su bili Zahirovići i Osmanovići.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I gradonačelnik Milan Bandić i romske zajednice poručuju da se radi o izdvojenim slučajevima na temelju kojih se ne smije generalizirati i stigmatizirati Rome. Ali, nakon dva oružana obračuna u osam dana očito je da problem postoji, kao što je očito da mnoga zagrebačka naselja imaju problem s integracijom Roma.

Bude li ikakvog nemira ispred osnovne škole u Vukomercu, od danas će ga sigurno zabilježiti neka od čak 21 kamere, u zgradi i izvan nje. Unatoč tome, i non stop prisutnoj policiji, roditelji i dalje djecu u školu dovode za ruku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali ni oni više ne žele da se baca stigma na Rome.

"Kriminal ili klan je bilo koje vrste, vjere, nacionalnosti, boje kože apsolutno nema veze. Mi smo odrasli s romskom manjinom, s bilo kim, nemojte generalizirat", poručio je Mario Lovrić, predstavnik roditelja Vukomerca.

"Ne osjećaju se svi Romi kritično, ne osjećaju se svi Romi grada Zagreba, Hrvatske, kako hoćete. Ja sam pripadnik romske nacionalne manjine, ne osjećam se ugroženim ni malo", rekao je Naser Dumnica Nasko.

Ipak, Romi su bili jedini akteri dvaju oružanih obračuna usred glavnog grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Niti deset dana od pucnjave u Vukomercu, jedno od najprometnijih zagrebačkih raskrižja bilo je poprište nove pucnjave. I ovoga puta sudjelovali su članovi dviju suprotstavljenih romskih obitelji, Hamidović i Hrustić. Baš danas policija je uhitila trećeg sudionika pucnjave.

Jedini zastupnik Roma u Saboru žali što su oni bili akteri u obje situacije, no ljuti ga što se na njih NE gleda kao na pojedince.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To su određene predrasude, stereotipi i tako dalje, ali to nije od danas i sutra, to je unatrag 40, 50 i 70 godina. Za razliku od svih ostalih nacionalnih manjina. Uvijek se na neki način generalizira za sve što se događa da su u biti Romi", istaknuo je Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske manjine.

A svijetlih primjera ima za početak Novi Jelkovec, gdje su se prije gotovo 10 godina naselile romske obitelji. Ovdje nikada nije bilo ni oružja ni nasilja, a Romi mirno žive izmiješani sa svojim susjedima.

"Ja mislim da je to recept, da se njih ne odvaja u nekakve posebne kuće ili zgrade, da radimo nekakva geta. Nego jednostavno ih socijaliziramo, doživljavamo kao jednake nama, i onda oni takvi i postaju", kaže Milena Slipac, predsjednica Mjesnog odbora Novi Jelkovec.

I baš tu smo sreli i jednog romskog pjevača lakih nota, koji Jelkovec ističe kao ogledni primjer odnosa prema Romima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Sam po sebi taj naziv Rom radi neku lošu sliku, nažalost tako je. Ja sam odgojen na način da znam za samo dvije nacije - čovjek i nečovjek. Ima pojedinaca koji ne misle tako, ali bože moj. Što se tiče Jelkovca, ovdje znam da nema nikakvih problema", rekao je pjevač Burhan "Buki Snadal" Huseini.

'Treba poticati djecu'

Problema u vidu maltretiranja još je u osnovnoj školi imala Marisa, samo zato što je Romkinja. No, završila je i srednju, postala medicinska sestra, a dogodine bi htjela upisati i fakultet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ako roditelji potiču djecu, kao što su mene baka i djed, dijete ima veće samopouzdanje, širi pogled na život, znaju da više vrijede, da su jednako gledani kao i drugi ljudi", naglasila je medicinska sestra Marisa Onesti.

Ključno je obrazovanje - dobro zna Nura, prva Romkinja u Hrvatskoj s magisterijem i bivša zastupnica u Gradskoj skupštini. Dobar dio uspješne karijere posvetila je upravo što boljem obrazovanju što više romske djece.

"Nama se događa da kroz osnovnoškolski sustav gubimo do 70 posto djece. Svega 30-ak prelazi u srednju školu, a završava ju 10 posto. Ono što mi želimo napraviti je educirati institucije, jer je velik problem u institucijama koje smatraju da je nedolazak u školu nešto što je Romima tipično. Tu želimo riješiti problem, da onaj koji ne dovede svoje dijete u školu mora snositi neke sankcije", pojašnjava Nura Ismailovski.

Jer i Nura i Marisa primjer su da uz trud i volju Romima ni fakultet nije bauk i da se broj od 800-tinjak srednjoškolaca i samo 22-oje studenata Roma u Hrvatskoj može samo povećavati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo