Ulazak istinske i ozbiljne ljevice u Sabor te rekordno niska izlaznost visoko su na listi popisa stvari po kojima će ostati upamćeni parlamentarni izbori 2020. Tu su, između ostalog, još i potop SDP-a, iako je imao i lošijih rezultata u povijesti, te premoć HDZ-a kojemu je u prilog išla upravo niska izlaznost. No kad se pogleda broj glasova i u najvećoj stranci trebali bi se zapitati kakvu to demokraciju živimo, a u čije se oživotvorenje nazivajući se stožernom strankom zaklinju. Isto pitanje, dakako, vrijedi i za ostale političke aktere, kao i one koji to snuju biti.
''Izlaznost manja od 50 posto je psihološka granica koja može dovesti u pitanje legitimnost bilo koje opcije koja sastavlja Vladu'', upozorio je uoči izbora politički analitičar Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Izlaznost je ključ: Hrvatska je od 1990. suočena sa stalnim padom izlaznosti na parlamentarne izbore. Iznimka su bili samo 'sudbinski' izbori 2000.
Svoje biračko pravo na izborima za novi saziv Sabora na ovim parlamentarnim izborima iskoristilo je manje od polovice birača - samo 46,85 posto što je slabiji odaziv čak i nego što je bio na izborima 2016. kada je na izbore izašlo 52,59 posto ukupnog broja glasača i tada je broj onih koji su glasali prvi put pao na manje od dva milijuna birača koji su izašli na birališta.
Izlaznost na izbore godinu dana ranije 2015. bila je 60,82 posto, a 2011. na izbore je izašlo oko 62 posto upisanih birača. 2007. izlaznost je bila 63,41 posto. 2003. 66,83 posto birača, a na izbore 2000. izašlo je sada gotovo nezamislivih 76,53 posto birača.
Mobilizacija biračkog tijela, koju je nedvojbeno otežala pandemija koronavirusa, neki će dodati i godišnje doba - ljeto, najvažnija je tijekom izbora, ali nije dovoljna i građani i građanke to sve više pokazuju.
Stranačka mašinerija svoje je odradila, ali građani u Hrvatskoj više ne vjeruju etabliranim političkim elitama
''Na prethodnim parlamentarnim izborima izlaznost je došla malo iznad 50 posto, a sada je uz sve dodatne okolnosti i korona utjecala na strah ljudi da ne izađu na izbore. Međutim, ne treba isključiti činjenicu da ljudi nemaju povjerenja u institucije i stranke i očito je da je ovdje stranačka mašinerija odradila svoj posao. No rijetko tko je uspio pridobiti neodlučne birače, eventualno Možemo!, ali mislim da bi se svi trebali zapitati je li ovo zaista sustav koji želimo'', kazao je za RTL.hr politički analitičar Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
''Ovo je i poruka političkim elitama. Kad se sjetimo posljednjeg
saziva Sabora – posebno žetončića, jednostavno je izgubljeno
povjerenje u demokraciju i političke stranke. Prilično je jasno
da građani imaju nisku razinu povjerenja u Sabor i stranke. Ovo
je poruka vladajućima da se nešto mora mijenjati i da građane
treba uključivati, uključivanje samo u izbore nije dovoljno,
treba raditi na izgradnji institucija. Vidjeli smo kako se
ponašaju prema Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa,
prema medijima … Plenković svakako narušava povjerenje, ali nije
on jedini'', upozorio je.
''Tu je dakako i apstinencija dijela lijevog biračkog tijela koji
nije vidjelo SDP kao svoju opciju zbog trenutnog vodstva. No ovo
je sada i prilika za neke nove akcije i njihovo širenje'',
istaknuo je Baketa.
Slaba utjeha, ali trend pada izlaznosti muči i ostatak Europe: No ovo je prilika za nove opcije - RH u parlamentu napokon ima zeleno-lijevu koaliciju
U očekivanju dubljih analiza ovih parlametarnih izbora pa tako i
rekordno lošeg odaziva valja još podsjetiti i da uz
oscilacije u različitim zemljama, izlaznost na izborima postupno
opada i u drugim zemljama Europe bilježeći sve veće
otuđenje baze od političkog života.
Pasivizacija velikog dijela stanovništva i biračkog tijela
predstavlja realnu prijetnju za demokraciju i stoga je pred svim
akterima i aktericama da dobro razmisle o tome na koji će način
pristupiti pitanjima demokracije, participacije i interesa - kako
u tehnološkom smislu uključivanja građanki i građana, tako i kada
je riječ o njihovom istinskom sudjelovanju u pronalasku
političkih rješenja - kako u parlamentu, tako i na terenu.
