Među migrantima koji nezakonito ulaze u Hrvatsku sve je više djece bez pratnje. Pokazuju to brojke u ustanovama koje služe za njihov prihvat. Koliko dugo se zadržavaju i kakve su njihove priče otkriva RTL Danas.
Tijekom 2022. godine u Hrvatsku je ilegalno ušlo 709 djece bez pratnje, a lani se njihov broj udvostručio. Najviše ih je bilo iz Afganistana (37%), Burundija (18%) i Turske (12%). Podaci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pokazuju i da je tijekom 2022. za ukupno 367 djece bez pratnje priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u kriznim situacijama u ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač država, a među njima ih je 37 bilo mlađe od 14 godina. Prošla godina je bila rekordna, pa su samo u prvih deset mjeseci, jer se podaci još obrađuju, u ustanove bila smještena 604 maloljetnika bez pratnje, a 21 je bio mlađi od 14 godina.
Centar za pružanje usluga u zajednici Zagreb – Dugave prihvaća i smješta većinu takvih maloljetnika. Brojke i kod njih rastu.
"U 2022. godini prihvatili smo 130 maloljetnika bez pratnje, a lani 147 posto više odnosno njih 324. Najviše ih je bilo iz Afganistana (184), zatim Turske (72) i Sirije (35), a među dvadesetak zemalja iz kojih dolaze još su i Irak, Pakistan, Ukrajina, Egipat“, kaže Božo Vrkljan, ravnatelj Centra.
"Dođu u dosta teškim uvjetima, dosta prljavi, često i s dijagnozama zaraznih bolesti. Svrab je česta pojava kod njih. Prije nego što dođu u naš Centar prođu zdravstveni pregled, a kod nas daljnju obradu. Upisujemo ih u evidenciju, otvaramo osobni list korisnika", pojašnjava Vrkljan.
Trenutačno su u Centru u Dugavama dva maloljetna migranta, Sirijac i Ukrajinac. Početkom tjedna bilo ih je desetak. Ustanove poput ove u Dugavama praktički im predstavljaju neku vrstu okrjepne stanice jer ondje ostaju u prosjeku dva dana, a onda pobjegnu. Centar to javlja policiji, nestanak se objavljuje na nacionalnom portalu nestalih osoba koja je pun onih za koje se zna da nikad neće biti pronađeni.
"Postoje neki znakovi da će brzo otići. Npr. kad ih vodimo na obrok, ne pojedu sve, nego nešto sakriju u ruksak. Prate vremensku prognozu", kaže Vrkljan i dodaje kako je toj djeci dobar Internet najvažnija stvar kad dođu.
"Važno im je da imaju dobar mobitel i dobru internetsku vezu jer je to njihov prozor u svijet. Imali smo i bizarnu situaciju gdje se dječak toliko uznemirio zbog pucanja internetske veze da je završio na hitnoj. Mi smo gledali povijest bolesti u kojoj je pisalo da se preporučuje neko sredstvo za smirenje i, naravno, dobar Internet“, ističe ravnatelj centra u Dugavama.
Psiholog Dražen Klarić kaže, pak, da je, osim kratkog zadržavanja, problem s takvom djecom što mnogi ne govore nijedan europski jezik, a u Centru nemaju stalne prevoditelje te što su vrlo nepovjerljivi.
"Svjesni su da su u nekom prekršaju i da će morati tražiti ilegalna sredstva da bi došli do svog cilja i onda izbjegavaju stvarati odnose, rijetko se nekom žele povjeriti“, kaže Klarić.
Dodaje da su, što se kulture tiče, razlike sve manje jer ih zanimaju slične stvari – nogomet i sport općenito te glazba.
Inače, traženje azila gotovo nikad se ne realizira jer im to, kažu nam u Centru u Dugavama, služi samo da dobiju na vremenu. A njihova daljnja sudbina ostaje nepoznata.
