Zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, koji je osvojio deveti mandat čime se upisao u saborsku povijest, u razgovoru za Hinu potvrđuje kako je novog mandatara odlučio podržati nakon što je vidio da u Vladi neće biti desne retorike.
Radin također otkriva da ga ne zanima vlast te da se plaši jeseni zbog zdravstvenih i ekonomskih razloga. Priznaje da ga je iznenadila pobjeda Andreja Plenkovića i HDZ-a. Također smatra da hrvatska manjina u Srbiji nema prava koja bi trebala imati te da je nepravda to što Hrvatima u Sloveniji nije priznat status nacionalne manjine.
Sve je pokazivalo drugačije
Upitan je li ga iznenadila pobjeda Andreja Plenkovića, odnosno HDZ-a i čime ju objašnjava, Radin kaže: "Normalno da sam se iznenadio, jer sve je pokazivalo drugačije. Svi smo se ravnali rezultatima predizbornih i izlaznih anketa, izgleda da oni koji ih rade moraju ili promijeniti metodologiju ili povisiti uzorke ili ta metoda više ne funkcionira u predizborno vrijeme.
Izjavio je ovih dana da je pristao podržati novog mandatara kad je vidio da u vladi neće biti desne retorike. Na koga je konkretno mislio? "Mislili smo na one koji su u programu imali ono što je bilo jako slično sadržaju referenduma kojim se, između ostalog, htjelo oduzeti određena prava sadržana u Istanbulskoj, odnosno Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju nasilja nad ženama te isprazniti od ingerencija instituciju zastupnika manjina."
Upitan misli li na Domovinski pokret Miroslava Škore i Most, Radin odgovora potvrdno. "Da, koliko sam vidio na tome je u kampanji najviše inzistirao Domovinski pokret. Ne kažem da to vrijedi za sve zastupnike nacionalnih manjina, nismo o tome razgovarali, ali za mene bi bila prepreka da s njima sudjelujem u koaliciji."
Zahtjevi nacionalnih manjina
Nakon potpisa podrške mandataru, a prije podrške Vladi, zastupnici manjina traže da se po protokolu raspravi o programima, tj. zahtjevima nacionalnih manjina. "Ta tema nije još dotaknuta. Zahtjevi koji se tiču svih manjina bit će jednim dijelom slični zahtjevima koje su manjine imale nakon prošlih izbora za Sabor. To su pitanja vezana uz identitet, uz kulturnu autonomiju nacionalnih manjina, škole, registraciju novih škola, infrastrukturna pitanja, uporabu jezika i pisma i mnoga druga.
Što se tiče novih zahtjeva, vjerojatno zakon o referendumu i reguliranje popisa stanovništva biti će, sto se mene tiče, teme za razmatranje. Kad se radi o talijanskoj manjini, jedan dio operativnih planova nije izvršen", kaže Radin za Hinu.
Proširivanje prava talijanske manjine
Na pitanje da odgovori određenije i na koji dio misli, odgovorio je: "Prije gotovo četvrt stoljeća potpisan je ugovor između Hrvatske i Italije čiji članak 3. kaže da će se prava talijanske nacionalne manjine proširiti tamo gdje povijesno žive njeni pripadnici na nivo koji odgovara najvišem do sada postignutom nivou, a to je onaj bivše zone B.
Ovdje smo napravili premalo, tu se radi o dvojezičnosti i u ovom slučaju bit ćemo vrlo konkretni u samom programu. Tu je i pitanje uporabe jezika u državnim institucijama, a budući da su od 1. siječnja ove godine sve te ingerencije prešle od države na županiju, valjda će nam sada biti lakše rješavati ih u Istri, Rijeci i Kvarneru, ali sporazum su potpisale države, tako da imaju itekako odgovornost.
U programu kojeg ću predložiti ući će stvari vezane za državnu maturu, za predavanje talijanskog u školama na hrvatskom jeziku u dvojezičnim općinama, pa i gradnja škola. Novost će biti u tome da u programu koji ću ponuditi neće biti kondicionala, ograda, nastojanja, zalaganja i slične riječi koje razvodnjavaju dogovoreno. Također, jednom zauvijek, mora biti jasno da se riječ 'može' u članku 16 Ustava, gdje se govori o dodatnom glasovanju manjina, odnosi na pojedince koji glasaju, a ne na zakonodavca", tvrdi Radin.
Ne želi govoriti o resorima
Nakon izbornog neuspjeha HNS-a, nacionalne manjine imaju priliku postati glavni partner Vladi. Upitan postoji li mogućnost da dobiju HNS-ove resore, graditeljstvo, znanost i obrazovanje, kaže da ne želi govoriti o resorima.
"Sjećamo se da su manjine imale mjesto u izvršnoj vlasti do razine potpredsjednika Vlade (Slobodan Uzelac bio je potpredsjednik u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor), pa mislim da je ova situacija jako slična onoj, ali o resorima ne bih razgovarao. Manjine imaju dovoljno ljudi koji su spremni politički i stručno pokrivati različite resore. Mislim da će manjine, u tom slučaju najveća (srpska) tražiti neku visoku funkciju, a mi ćemo ih podržati", rekao je.
Potvrdio je da se boji jeseni za koju se očekuje da će biti izazovna. "Da, normalno da se plašim jeseni, zbog zdravstvenih i ekonomskih razloga. Iako sam po prirodi optimist, nitko ne zna je li priča oko koronavirusa gotova, zapravo svi znaju da nije gotova, ali nitko ne zna hoće li eskalirati. Naša situacija je nemjerljiva sa onom u drugim zemljama, Velikoj Britaniji, Italiji, SAD-u itd. i to zaslugom Nacionalnog stožera, a imali smo i malo sreće. To ne znači da će tako biti i u budućnosti, postoji određena strepnja. Druga strepnja je ekonomske naravi, privremeno ili ograničeno smo zatvorili mnoge djelatnosti, a i inače moramo početi najozbiljnije razmišljati da ne budemo država monokulture koja se zove turizam, moramo imati proizvodnju i to što raznolikiju."
O hrvatskoj manjini u Srbiji
Na pitanje kako ocjenjuje položaj hrvatske manjine u Srbiji i nepoštovanje potpisanog međunarodnog sporazuma zbog čega Hrvati u Srbiji nakon nedavnih izbora nemaju svoje predstavnike ni u skupštini Srbije, ni Vojvodine, Radin kaže kako misli da hrvatska manjina u Srbiji nema prava koja bi trebala imati.
"Mi kao manjine, zajedno sa Srbima, smo prvi koji smo zainteresirani da ih ima. Ja radim na tome da pomognem čim više hrvatskoj manjini u Moliseu, bio sam četiri-pet puta kod njih, smatram da je premalo rezultata, jer nije dovoljno doznačiti sredstva, već im pomoći da mogu ta sredstva i koristiti. Premalo se bavimo Hrvatima u Moliseu, kao što se općenito premalo bavimo Hrvatima izvan Hrvatske, pogotovo onima u Srbiji, a nisam siguran ni da se dovoljno bavimo Hrvatima u središnjoj Bosni.
Pogriješili smo i što smo 'dijaspori', odnosno Hrvatima s prebivalištem izvan Hrvatske, dali samo tri zastupnika, mislim da je trebao ostati model po kojem je broj zastupnika fleksibilan, dakle model u kojemu broj zastupnika ovisi o broju izašlih birača. Napokon i ja glasam za sve izbore u Italiji, a za parlamentarne dopisno. U sadašnjim prilikama, kod nas je nemoguće uvesti elektronsko glasovanje, no trebalo bi ustanoviti mješovito, digitalno i analogno, dakle kombinirati elektronsko s glasovanjem na biračkom mjestu. To je tehnički moguće", smatra Radin.
Nepravda u Sloveniji
Može li se u dogledno vrijeme očekivati da se Hrvatima u Sloveniji prizna status nacionalne manjine? "Što se tiče mjesta u parlamentu, slovensko zakonodavstvo, priznaje samo dvije manjine (talijansku i mađarsku), manjine koje proistječu iz naroda bivše Jugoslavije, ne priznaju i to je za mene nepravda. Hrvatska priznaje slovensku nacionalnu manjinu (koja sa albanskom, bošnjačkom, crnogorskom i makedonskom ima zajamčenog zastupnika u Saboru)".
"Izvršna vlast mi je ponuđena još od 2003 godine, i nisam nikada bio zainteresiran. Imao sam više zakonodavnih funkcija, ali u ovom mandatu za mene bitni su programi za manjine, posebno za onu koju predstavljam", odgovara Radin na pitanje hoće li deveti saborski mandat provesti kao potpredsjednik Vlade ili Sabora.
