Epidemiološka slika odredit će i radna pravila za "novo normalno". Poslodavci sve više računaju na rad od kuće, no problem je što aktualni Zakon o radu taj oblik rada ne prepoznaje.
Promjene zakona najavio je i ministar rada Josip Aladrović i nada se dogovor sa socijalnim partnerim. Ipak, sindikati se čvrsto protive zadiranju u Zakon jer, kažu, postoji opasnost od smanjenja prava radnika.
Veći broj zaraženih znači i strože epidemiološke mjere. Zbog toga bi na jesen veliki broj radnika ponovno mogao raditi od doma. A svi oni koji su tako dosad radili, činili su to bez zakonske osnove, smatra stručnjak za radno pravo.
"Da li su oni dobili izmjenu ugovora o radu, da li su dobili novi ugovor, da li im je poslodavac pokrio, nadoknadio neke uvećane troškove iz razloga što su koristili neke svoje strojeve, opremu, aparate, svoju struju kod kuće, svoj internet kod kuće? Odgovor na to pitanje u velikom broju slučajeva, a ja mogu poći i od vlastitog slučaja, je ne", rekao je Viktor Gotovac, stručnjak za radno i socijalno pravo.
Promjene Zakona o radu, kojim bi se riješili problemi otkriveni za vrijeme poslovanja u pandemiji, potiču i poslodavci.
"Jedan, možda i najgori dio koji Zakon nije predvidio je kada radnik ne radi, a poslodavac mu mora dati plaću. Mi možemo možda imati situaciju da sutra dioničari tuže neke uprave i menadžere jer su isplatili plaću, a nije se dogodila protuusluga, rad", napominje Petar Lovrić, predsjednik Udruge nezavisnih poslodavaca.
Sindikati pak kažu suprotno - Zakon je dobar, problem je provedba.
"Smatramo da ZOR dobro funkcionira kao temeljni propis, no ono na čemu je potrebno raditi je kultura ugovaranja između radnika i poslodavca te također kultura poštivanja ugovorenog", smatra savjetnica za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić.
Ona kaže da bi sindikati bili spremni pristati na rješavanje pitanja naknada putem Kolektivnog ugovora, ali nikako zadiranja u Zakon.
Signali iz Banskih dvora sugeriraju da je odluka već donesena.
"Mi smatramo da Zakon o radu moramo otvoriti jer ima nekoliko tema o kojima moramo razgovarati, ne samo o radu od kuće, tako da očekujemo da će biti jedna zanimljiva rasprava na jesen", rekao je prije par dana Josip Aladrović, ministar rada.
Ako Vlada misli ostvariti obećanja, mirovine i plaće neće smanjivati ni za vrijeme nadolazeće neizvjesne jeseni. Čak bi smanjenjem poreza na dohodak od prvog siječnja plaće trebale rasti.
Plaće u bruto iznosu od 6000 kuna trebale bi u neto iznosu porasti za četrdesetak kuna. One od 9000 bruto, za oko 270 kuna, dok će povećanje primanja više od tisuću kuna imati tek oni s bruto plaćama od 40-ak tisuća kuna.
Ali zaposlenih koji će dobiti takve plaće moglo bi biti sve manje.
"Mislim da će na jesen veliki dio propasti malih poduzetnika. Ova mjera Vlade je bila jako dobra, ali u neku ruku neke je male poduzetnike možda i zavukla i nisu na vrijeme zatvorili tvrtke. Do nove godine će navući i nove dugove", upozorava Lovrić.
No, ni te dobre mjere nisu provedene do kraja. Iz udruge Glas poduzetnika kažu da 76 posto njihovih članova nije dobilo državne potpore za srpanj, a 8 posto ni za lipanj te da su im iz HZZ-a poručili da sredstva kasne jer je vrijeme godišnjih odmora.
