"U ovom času, bez obzira na slabost ove Vlade i parlamentarne većine, ne vidim nikog na drugoj strani da preuzme cijelu priču", kazala je Pusić u velikom intervjuu Novom listu.
"Za Milanovića nikad ne znaš kada će eksplodirati"
Pusić smatra da predsjednika SDP-a, kao najjače oporbene stranke, a time praktički i kao lidera oporbe Davora Bernardića javnost ne doživljava kao onoga koji bi mogao preuzeti vlast.
"On mora prvo vidjeti je li u stanju okupiti svoju stranku. On ničim izazvan tamo ima, što god mi mislili, priličan broj kvalitetnih ljudi. Zadaća vođe je da okupi kvalitetne pojedince, a ne da ih rastjera", istaknula je Pusić.
Na pitanje hoće li se bivši šef SDP-a Zoran Milanović vratiti u aktivnu politiku, Pusić je kratko odgovorila: "Imate li neko lakše pitanje?"
O Milanoviću je, kaže, na kraju zajedničkog posla u Vladi imala puno pozitivnije mišljenje nego na početku.
"Na početku sam se užasno šokirala njegovim načinom, no radeći s njim sam razumjela da zapravo on vrlo brzo pređe preko svojih eksplozivnih reakcija i moguće ga je uvjeriti argumentima i u nešto drugo. Ali, nikad to neće odmah priznati. On je inteligentan i obrazovan čovjek, koji se pritom stalno dodatno obrazuje, nema onaj implicitni prezir prema politici i javnom angažmanu da misli da se možeš time baviti, a da ništa ne znaš. (...) Njegov glavni problem je da nikad ne znaš kad će eksplodirati. On zna donijeti odluku, što je u politici izuzetno važno i što sad vrlo jasno vidimo. A minus mu je to da se na sve pluseve koje ima zna ritnuti i sve proliti nekim čudnim ekscesom", kazala je Pusić.
"Plenković popušta jer se boji Crkve i ekstremista"
Što se tiče stanja među vladajućima, Pusić smatra da premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković iz straha previše popušta Crkvi i ekstremistima koje je na scenu doveo Tomislav Karamarko.
"To je jedan opasan sindrom koji smo već vidjeli u jugoistočnoj Europi i koji glasi – ja sam umjeren, pa mi se onda mora tolerirati da popuštam desnom ekstremizmu jer oni mene žele srušiti da bi došao još gori. Osim što je opasna, ta logika nikad ni ne funkcionira. Ekstremisti nikad neće onog koji im popušta prihvatiti kao svog, više bi ga mislim cijenili da čvrsto stane na neki stav umjerenog desnog centra i odlučno raskrsti s neofašističkim i neoustaškim pokušajima na hrvatskoj političkoj sceni. Bez Plenkovića HDZ vjerojatno ne bi ni bio na vlasti, stoga bi mu takvo ponašanje bilo puno pametnije, naročito u uvjetima u kojima objektivno govoreći – nema prave opozicije. Nema realne alternative. No, Plenković nije prepoznao trenutak u kojem bi mogao možda dobiti i glasove modernog centra. To je tako karakteristično za Hrvatsku, kao da nitko ne želi te birače, nego se radije dodvoravaju ekstremno desnima. Čak i stranke lijevog centra često pogledavaju preko tog plota", ustvrdila je Pusić.
Za predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović kazala je kako joj je zadaća da ostane na tom položaju, pa se stoga sada odmiče od Plenkovića, pretpostavljajući da može dobiti podršku tvrdog krila HDZ-a.
"Već se vidi i u Saboru tko u rasprave uvodi predsjednicu, a tko ne. Oni koji se na nju pozivaju su uglavnom oni koje je promovirao Karamarko", rekla je za Novi list.
"Moguća propast HNS-a nimalo me ne oduševljava"
Iako se njezina sadašnja stranka u zadnjim anketama izjednačila s rejtingom njezine bivše stranke s kojom se mučno razišla, Pusić kaže da je nimalo ne oduševljavaju pitanja "koja impliciraju propast HNS-a".
"Nažalost, novo vodstvo te stranke, o kojem sam mislila da je vrlo dobro i da sam omogućila generacijsku tranziciju bez međusobnih svađa, nije imalo snage ni čvrstine održati taj politički profil. No, taj profil Hrvatska treba i njega će biti. HNS to više nije, a hoće li Glas to postati – ne znam. Ali ne bih tu bila da ne mislim da Glas to želi i ide u tom pravcu. U ovom trenutku ovaj rejting Glasa više govori o tome da je uopće jednom broju ljudi došlo do svijesti da tako nešto postoji, a tek sada će početi gledati za što se Glas zalaže i tko su ti ljudi koji tamo djeluju", kazala je.
Po njenom mišljenju, danas na udaru nije demokracija nego liberalne vrijednosti poput prava i zaštite svih vrsta manjina.
