Kardiologija KBC-a Osijek, na čelu s dr. sc. Zorinom Makarovićem, u idućem razdoblju želi osnovati udrugu Žensko srce koja bi se bavila problemom kardiovaskularnih bolesti u žena, i to radi bolje prevencije i jasnije artikulacije i mogućnosti u liječenju.
Bila bi to prva takva udruga osnovana od samih kardiologa u sklopu jednog bolničkog centra u Hrvatskoj, a sve prema uzoru na Women‘s Heart Center pri poznatoj američkoj bolnici Cedars-Sinai i njezin Institut za srce. Pobornik te ideje i osnivanja takve udruge upravo je dr. sc. Makarović koji je u svom radu posebno vezan uz proučavanje kardiovaskularnih bolesti kod žena, na čemu je i obranio tezu svoje doktorske disertacije.
''U posljednje se vrijeme prepoznaje da su kardiovaskularne
bolesti različite kod muškaraca i žena, a kada se razlika počne
proučavati, ona postaje sve vidljivija. Tada se vidi da su žene
suboptimalno liječene u odnosu prema muškarcima jer je čak i
njihova patofiziologija nešto drukčija. Kod muškaraca imamo
začepljenje krvnih žila s velikim ugruškom i puno masnoća, a kod
žena su zahvaćene mikroskopske krvne žile, što ne mora biti
vidljivo na koronarografiji. Takve žene i dalje imaju probleme, a
nama se čini da ne vidimo uzrok'', objasnio je
doktor Makarović
Glasu Slavonije.
''Istina je da žene rjeđe obolijevaju od koronarnih bolesti, ali
kada obole, imaju znatno veću smrtnost od muškaraca. Niz studija
pokazuje da su žene s akutnim infarktom miokarda manje agresivno
liječene nego muškarci te rjeđe dođu na koronarografiju i rjeđe
dobiju stent. To su svjetski podatci, slično je i sa ženama i
moždanim udarom. Sada je trenutak da se prepozna da su žene možda
i dodatno ugrožene i da im zdravstveni sustav nije poklonio
pažnju. Mi već imamo kardiovaskularnu udrugu, ali ovu bismo
posvetili isključivo artikuliranju problema kod žena u kontekstu
kardiovaskularnih bolesti'', istaknuo je Makarović.
Ovu je problematiku prva u fokus javnosti stavila dr. Noel Bairey
Merz, direktorica Women‘s Heart Center u bolnici Cedars-Sinai,
koju je imao prilike upoznati i dr. sc. Makarović.
On napominje: ''Često liječimo žene koje imaju srčani udar ili
anginu pectoris i kada ih podvrgnemo koronarografiji, ne
pronađemo značajno suženje na krvnim žilama. Isprva se mislilo da
je to lažno pozitivan nalaz ili da te žene pretjeruju dok se dr.
Noel Merz 2007. nije ozbiljno pozabavila time. Ona je
organizirala studiju u kojoj su prvi put praćenjem takvih žena, a
za koje se mislilo da su zdrave, uvidjelo da imaju smetnje i da
imaju povećanu smrtnost u odnosu prema potpuno zdravim ženama.
Budući da je bila riječ o studiji na samo 8.000 žena, ona nije
uspjela dokazati da je to povezano s povećanom smrtnošću od
srčanog udara (iako je dokazala ukupno povećanu smrtnost od svih
uzroka). To je učinila studija rađena u istočnoj Danskoj na više
milijuna stanovnika. Jasperson i suradnici radili su studiju u
kojoj su bili i muškarci i žene''.
''Naime, takve žene imaju smetnje i promjene na neinvazivnim testovima, a kod koronarografije ne pronalazimo problem. Amerikanci su se dosta time bavili i uvidjeli da žena koja je jednom imala srčani udar, a nisu joj našli suženja na krvnim žilama, ima 50 posto šanse da se u sljedećih pet godina iznova zaprimi u bolnicu. To je problem o kojemu treba govoriti. Dok dr. Merz nije to artikulirala, o tome su svi šutjeli i to ismijavali'', zaključuje dr. sc. Makarović.
