Što je za kormilom SOA-e još uvijek Dragan Lozančić, dobro raspoloženu predsjednicu ne brine.
Istog tog Lozančića predsjednica je zbog gubitka povjerenja razriješila prije dva i pol mjeseca, a iako je prije dva tjedna premijer presjekao i supotpisao predsjedničinu odluku o smjeni - rješenja o njegovu razriješenju još nema.
Bivši šef policije i aktualni predsjednik Odbora za unutarnju politiku poručuje:
"Dio represivnog sustava koji bi trebao na miru raditi i suočiti se sa ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama je zapravo obezglavljen. Čovjek s pravom neće da se makne jer smatra da nije prekršio zakon", kaže predsjednik Odbora za unutarnju politiku Ranko Ostojić.
Tumači da je Lozančić uvijek šef SOA-e, a kako mu mandat istječe tek u listopadu tek bi tada od predsjednice i premijera odabrani nasljednik Danijel Markić mogao preuzeti kormilo. Jer prethodno ga treba saslušati na saborskom Odboru koji Ostojić ne želi sazvati bez obrazloženja o Lozančićevoj smjeni.
HDZ-ov potpredsjednik Odbora kritički:
"Logično da je imate mišljenje Odbora prije nego što se i formalno novi čovjek postavi, odnosno stari razriješi da ne bi došlo do vakuma u vođenju te institucije. Teoretski bi se mogao tražiti ili čekati novi kandidat, pretpostavljam da do toga neće doći, ali samo govorim o tome koliko je apsurdno stajalište predsjednika Odbora da ne saziva sjednicu Odbora", poručuje potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku MiroslavTuđman.
I dok MOST-ova članica Odbora Ines Strenja Linić o tome ne želi, apel za sazivanje Odbora i od ostalih članova iz redova vladajućih:
"Ne bih volio da se Odbor ne saziva iz nekih drugih razloga, kao što su nedavna krađa materijala iz Heinzelove ulice ili MiG-ovi koji nisu ništa manje važni za nacionalnu sigurnost", član Odbora za unutarnju politiku Dario Hrebak.
No, neki ipak Ostojiću drže stranu:
"Treba obrazloženje svakako poslati jasno i glasno i od premijera i predsjednice pod hitno i da dobije obrazloženje i da to napravi. I da konačno imamo čovjeka koji vodi taj sustav, to je jako bitan sustav", smatra saborski zastupnik Miodrag Demo.
Obrazloženje je zatražio i od predsjednice i od premijera, ali odgovora još nema. U ovoj političkoj zavrzlami, nesumnjivo najelegantnije rješenje bio bi Lozančićev dobrovoljni odlazak.
Što kažu Ustav i zakon?
A što o ovakvim situacijama kaže Ustav i zakon kojim je regulirano pitanje imenovanja - a samim time i razrješenja čelnika sigurnosnih službi?
U članku 103. Ustava piše kako imenovanje supotpisuju predsjednica i premijer, i to uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog saborskog odbora. Međutim, takvo "prethodno mišljenje" ne spominje se u slučaju razrješenja.
U Zakonu o Sigurnosno-obavještajnom sustavu, stoji da se ravnatelji sigurnosno obavještajnih agencija imenuju, odnosno razrješuju rješenjem koje supotpisuju predsjednica i premijer.
U stavku 2. istog Zakona spominje se nadležni saborski odbor, ali stoji: Odbor može obaviti razgovor s kandidatom. Dakle "može", a ne - mora.
U stavku 5. - među razlozima za razrješenje - nema ničeg sličnog "gubljenju povjerenja", a ako taj postupak predsjednica ili premijer ipak pokreću, tada se može i ponovno - ne mora - tražiti mišljenje Sabora RH.
A kada je riječ o djelokrugu rada mjerodavnog saborskog Odbora, njegovi članovi "daju mišljenje o imenovanju čelnika sigurnosnih službi", ali nigdje ne piše da daju mišljenje i za njihovo razrješenje.
