Vlada Republike Hrvatske u ponedjeljak je na telefonskoj sjednici donijela mjere kojima je utjecala na rast cijena goriva u Hrvatskoj. Mjere kojima su ograničene cijene na snazi ostaju 30 dana. Iako su građani i stručnjaci pozdravili nastojanja Vlade da se barem na kratko smanji cjenovni šok, tvrtke koje trguju s naftom i naftnim derivatima nisu baš oduševljene ovim Vladinim potezom. Među prvima se o svemu oglasio slovenski Petrol. Iz te su tvrtke upozorili da bi ove mjere mogle dovesti do naglog poskupljenja nakon što istekne tih 30 dana.
"Već danas se suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu. No, zbog embarga EU-a na rusku naftu očekuju se dodatni poremećaji u opskrbi i dodatni pritisak na maloprodajne cijene. U takvim uvjetima, u kojima je ponuda goriva ograničena, državno ograničavanje cijena umjetno potiče veću potražnju, a time i više cijene kada se one ponovno prestanu ograničavati. Subvencije smatramo najprikladnijim državnim mjerama na način koji ne ruši postojeće poreze i pristojbe", poručili su iz Petrola u ponedjeljak nakon što je Vlada objavila mjere.
Stručnjak za energetiku Igor Dekanić u razgovoru za Net.hr na pitanje može li taj potez Vlade podići cijene goriva nakon 30 dana, kao što to upozorava Petrol, rekao je da vjerojatno da ako sve kompanije, opskrbljivači i distributeri žele akumulirati razdoblje visokih marži koje su imali prošle i pretprošle godine kada su zbog niskih cijena nafte i relativno visokih marži imali odličnu situaciju.
U svojem priopćenju, Petrol je spomenuo i nestašicu nafte na tržištu, a na pitanje može li u ovim okolnostima doći do nestašice nafte, Dekanić je odgovorio da u osnovi može. "U osnovi je taj strah realan", rekao je ovaj stručnjak, dodajući da treba imati jednu jako važnu stvar na umu, a to je da ovdje govorimo o "privatnim kompanijama koje posluju po načelima privatnog zakonodavstva i čiji portfelj nabavke sirovina je u domeni poslovne tajne".
'Apsolutna katastrofa'
Za komentar o novonastaloj situaciji oko goriva u Hrvatskoj zamolili smo i druge tvrtke koje se ovime bave. Iz Ine su nam poručili da nema razloga za brigu.
"Kupci Ine ne trebaju se brinuti jer kompanija na svim svojim maloprodajnim mjestima osigurava dovoljne količine svih vrsta derivata. Ina svojom proizvodnjom u Rafineriji nafte Rijeka pridonosi stabilnosti opskrbe jer osigurava dovoljne količine benzina za potrebe domaćeg tržišta. Također, Ina osigurava opskrbu dizela dijelom iz vlastite proizvodnje, a dijelom s Mediteranskog tržišta te kompanija ne ovisi o ruskoj nafti", kazali su nam iz ove tvrtke.
Iz tvrtke Adria Oil na pitanje postoje li i kod njih problemi s opskrbom, kazali su nam da su "nestašice u opskrbi tržišta svakako realne jer će svaki distributer naftnih derivata morati analizirati i odlučiti u kojem trenutku i na kojim lokacijama mu se ne isplati prodavati gorivo uz ograničenje marži koje je nametnula Vlada RH."
O mjerama nisu imali baš lijepih riječi. Štoviše, smatraju ih "apsolutnom katastrofom". "Mjere Vlade RH u onom dijelu koji se odnosi na (dodatno) ograničenje distributerske marže za nas distributere naftnih derivata predstavljaju apsolutnu katastrofu. Navedena mjera u potpunoj je suprotnosti sa Zakonom o tržišnom natjecanju i poslovanje nas distributera dovodi do granice isplativosti", poručili su iz Adria Oila.
Dodaju da je potpuno nejasno zašto Vlada RH u ova krizna vremena ograničava maržu isključivo naftnih distributera, odnosno zašto ne donese i mjere za ograničenje marži distributera šećera, ulja, kruha, mesa i tako dalje.
Robe ima za tri mjeseca
Dođe li zaista do kakve nestašice, barem tri mjeseca možemo biti mirni, jer toliko se nafte nalazi u našim obveznim zalihama. "Republika Hrvatska obvezna je formirati i održavati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata s ciljem osiguranja opskrbe u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti. Sukladno Direktivi 2009/119/EZ koja je implementirana u Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata te na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o neto uvozu, odnosno unosu i ostvarenoj potrošnji u prethodnoj godini, donosi se odluka o količini i strukturu obveznih zaliha nafte i naftnih derivata", pojasnili su nam iz Agencije za ugljikovodike.
Sukladno Direktivi, obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. "Trenutno stanje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata dovoljno je da osigura neovisnost o uvozu tri mjeseca", rekli su nam iz agencije na upit o stanju zaliha.
Inače, zbog globalne situacije na tržištu, 1. travnja 2022. održan je sastanak Međunarodne agencija za energiju (IEA) na kojem je postignut dogovor 31 zemlje članice organizacije o otpuštanju 120 milijuna tona nafte iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata kao odgovor na trenutnu globalnu opskrbu naftom i situaciju na tržištu nafte nakon ruske agresije na Ukrajinu.
U dvije akcije koje su ove godine održane, potvrdili su nam iz Agencije za ugljikovodike, sudjelovala i Hrvatska. "Republika Hrvatska je sudjelovala u obje zajedničke akcije, stoga je 9. ožujka 2022. godine Vlada Republike Hrvatske donijela prvu Odluku o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, odnosno obveznih zaliha 22.000 tona dizelskog goriva što za RH predstavlja 4,07 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno oko 4% obveznih zaliha. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 14. travnja 2022. godine otpušteno je dodatnih 32.000 tone dizelskog goriva, što za Republiku Hrvatsku predstavlja 5,91 dan prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno oko 6,4% obveznih zaliha", rekli su nam iz Agencije za ugljikovodike na upit koliko smo nafte iz obveznih zaliha ispustili.
