Kako bi ukazale na odgovornost Vlade za sve veće siromaštvo žena, aktivistkinje za ženska prava su u srijedu, na Međunarodni dan žena, održale protestnu akciju "Žene protiv bijede" i mjerodavnim ministarstvima predale zahtjeve za poboljšanjem ženskih prava.
Aktivistkinje Ženske mreže Hrvatske, ženskih sindikalnih grupa SSSH-a, NHS-a i HURS-a, te udruge Roda, krenule su od Radničkog doma u posjet Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, kojima su predale zahtjeve za poboljšanje ženskih prava.
Urušavanje ženskih prava
Ženske aktivistkinje zatražile su da Vlada prestane kršiti ustavne odredbe, zakone i međunarodne dokumente koje je dužna provoditi, zatražile su socijalnu pravdu i poručile da neće dozvoliti daljnje urušavanje ženskih prava. Kako bi upozorile na rastuće siromaštvo žena, na transparent su napisale "Siromaštvo je protuustavno".
Koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle izrazila je zadovoljstvo što ih je cijeli kabinet Ministarstva za demografiju primio i obećao da će analizirati zahtjeve i učiniti sve za postizanje ravnopravnosti. Ministarstvo ih je izvijestilo da se intenzivno radi na ratifikaciji Istanbulske konvencije.
Tolle upozorava da država na žene prebacuje obavezu brige i skrbi za najosljetljivije skupine, pri čemu im se uskraćuju reproduktivna seksualna prava i pravo na besplatnu zdravstvenu skrb, a nisu zaštićene od nasilja nego su izložene sustavnoj diskriminaciji. Tolle smatra da su se ženska prava urušila, jer se dobro sjeća vremena kada su žene i muškarci imali jednake plaće, što danas nije slučaj.
"Žene primaju manju plaću za jednak rad. Sve veći broj umirovljenica živi ispod linije siromaštva, njih čak polovicu, a i tu je prisutna diskriminacija jer umirovljenice imaju 20 posto niže mirovine od muškaraca", ustvrdila je Tolle. Upozorila je da žene kao žrtve nasilja u preko 30 posto slučajeva budu drugooptužene, pa često i ne prijavljuju nasilje.
Akcijom se želi upozoriti na teške socioekonomske uvjete u kojima žive žene u Hrvatskoj u kojoj 96 posto novozaposlenih žena dobiva ugovore na određeno vrijeme, gdje su izložene seksualnom zlostavljanju, uznemiravanju i ucjenjivanju, primaju manju plaću za jednaki rad i još manju mirovinu, istaknule su aktivistkinje.
Brisati nesigurne oblike rada
Bojana Genov iz Ženske mreže Hrvatske smatra da će vlast morati razmotriti njihove zahtjeve. "Ova tri ministarstva su značajna za budućnost žena i djevojčica. Uputili smo im zahtjev da ustraju u brisanju nesigurnih oblika rada, jer bi u zakonodavstvu takav oblik rada trebao biti iznimka, a danas je pravilo", istaknula je.
Ako država želi popravljati demografsku sliku, ne treba stvarati novo ministarstvo nego ženama omogućiti socijalno sigurno radno okruženje. "Do tada smo u otporu, država se ne treba baviti našim maternicama i pitanjem kada počinje život, nego se treba baviti životima svojih građana koji su već tu", poručila je Genov.
Feministički kolektiv fAKTIV pozvao je i na prosvjedni "Noćni marš - 8. mart". Ove godine žene se bore za ugrožena seksualna i reproduktivna prava, posebno za pravo na pobačaj, kažu feministkinje.
