'Dimnjake uopće nije srušio Grad Zagreb, iza svega stoji mutan plan mađarske firme'
Prosvjednici protiv rušenja dimnjaka Ciglane smatraju da nisu bili oštećeni do mjere da bi ih se trebalo posve srušiti, te da je uništena dragocjena industrijska kulturna baština,
Uoči spektakularnog rušenja dimnjaka u bivšoj Ciglani na Črnomercu, na zapadnom ulazu u grad Zagreb, okupili su se i prosvjednici, predvođeni građanskom inicijativom "Zagreb te zove", koji smatraju da je rušenje bilo bespotrebno, da se radi o devastaciji kulturnog dobra i tragičnoj preobrazbi vizure zapadnog dijela grada.
Gordana Orsag Pasanec, voditeljica Inicijative, u priopćenju za medije je objasnila da rušenje dimnjaka uopće nije u organizaciji Grada Zagreba kako smatra veći dio javnosti, te da je Inicijativa uputila i upite o čemu se radi nadležnim gradskim službama.
"U službenom glasilu Grada Zagreba 2020.godine stoji da su u planu novi urbanistički planovi za zone pretežito mješovite namjene Franck, Müllerov breg, Ciglana i sportsko-rekreacioni centar Grmoščica, te da su planirane prenamjene bivših industrijskih i vojnih prostora, gdje se opet spominje Ciglana Črnomerec. Proslijedili smo upit prema Gradu na nekoliko adresa i dobili smo prvi odgovor vezano za prostor Ciglane na Črnomercu, i to od Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba u kojem stoji da "Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada ne poduzima nikakve radnje za predmetno područje.“, upozorava Orsag Pasanec.
Ona smatra da dimnjaci Ciglane koji su srušeni cijelom kompleksu daju karakter i prepoznatljivost kvarta, te sa su se mogli jednostavno spasili da se samo sa vanjskim kranom uklonio oštećen gornji dio dimnjaka.
Kako je zemljište Ciglane završilo kod mađarske tvrtke?
Inicijativa je istražila da je izvođač radova pri rušenju tornjeva Ciglane tvrtka "Ciglane - nekretnine" u vlasništvu tvrtke Jorlend Vagyonkezelo iz Mađarske koja je ujedno i uknjižena u katastru kao vlasnik zemljišta. Podsjećaju i na historijat tog vrijednog kompleksa: 2008. godine je tvrtka Agrokor preuzela većinski udio u Ciglani, 50,79 posto, i tak stekla i vlasništvo nad zemljištem, a 2011. je Ciglana i formalno pripojena tvrtki Agrokor.
"S obzirom da to konstatirano u sudskom registru temeljem ugovora o pripajanju iz 2011.godine, tražimo da nam gospođa Martina Dalić, koja je u ime premijera radila na restrukturiranju Agrokora objasni na koji način je i kada mađarska tvrtka postala vlasnikom zemljišta i Ciglane. Isto tako tražimo očitovanje Grada, odnosno gradonačelnika Milana Bandića, kako planira urediti Mullerov breg i tvornički kompleks Ciglane ako zemljište nije otkupio Grad Zagreb ili će se dogoditi ponovno slučaj Rotor i Meridijan, u kojem je Grad otkupio zemljište po trostruko većoj cijeni od svojih investitora, kako bi Grad i građani ponovno bili oštećeni za milijune kuna.", stoji u priopćenju Inicijative.
Inicijativa je uputila pismo i Ministarstvu kulture vezano za zaštitu područja Ciglane i Mullerovog brega. "Tražimo da se ovaj prostor uredi u muzej industrijske baštine, parkom i šetnicom koja bi vodila prema Mullerovom bregu u čijem okruženju se nalaze dva prekrasna jezera i sačuvani bunker iz Drugog Svjetskog rata.", navode aktivistiti Inicijative "Zagreb te zove".
Činjenica jest da mnoge europske metropole nastoje zaštititi svoju industrijsku baštinu, no o zaštiti impresivnih dimnjaka na Črnomercu nisu se oglasili ni zagrebački urbanisti niti povjesničari umjetnosti.
Aktivisti Inicijative Zagreb te zove razvili su u znak prosvjeda velike transparente s natpistima "Dosta je" i "Izađite na izbore".
403 Forbidden
EP RUKOMET