Pred plastičnom bočicom vode koja se ubaci u žuti spremnik u Zagrebu je dug put. Iz spremnika za reciklažu Holdingov kamion Čistoće odvozi je u Jankomir. U odlagalište tvrtke Cezar stiže plastika iz žutih spremnika. Na hrpi gdje se dovozi otpad iz tih spremnika nalazi se i mnogo toga što građani nisu trebali baciti u spremnike za plastiku.
"Građani nisu dovoljno informirani da znaju da u ambalažnu plastiku ne bi trebali ubacivati opasni otpad, kantice od motornoig ulja, tekstil, papir. Za to postoje posebni kontejneri", rekao je član uprave CE-ZA-R-a Željko Teufel. U Zagrebu se otpad još ne razvrstava, već se trpa u veće kamione i putuje prema Oroslavju u pogone tvrtke Eko-flor Plus u kojoj je zaposleno više od 300 radnika. Najviše posla imaju oko sortiranja.
U otpadu radnici pronalazili uginule životinje i oružje
Među tim otpadom se nalazi mnogo toga što tu ne bi trebalo biti - videorekorderi, metalni poklopci od posuđa, miješani komunalni otpad, jakne, a radnici su zatekli i odbačene uginule životinje, ali i oružje. Sva prikupljena plastika upućuje se na sortirnu liniju. 100 ljudi radi na razdvajanju ekonomski isplative plastike od svega ostalog. Sortiranje usporava i poskupljuje reciklažu.
"Udio iskoristivog otpada u ovoj plastici je od 10 do 25 posto, što znači da je udio neiskoristivog 75 do 90 posto. Rekla bih da smo mi tamo gdje su Belgijci bili prije 20 godina", kazala je voditeljica Odjela podrške EKO-FLOR PLUS-a Vesna Centa. Njima je trebalo 20 godina edukacije i konstantnog odvajanja da dođu do toga da im je 80 posto otpada iskoristivo. Pred nama je još dug put.
Plastika koja se ne može upotrijebiti ide u Varaždin
Upotrebljiva plastika ide dalje u prodaju tvrtkama koje se bave reciklažom. Ona koja se ni za što drugo ne može upotrijebiti, stiže u Varaždin. U pogonu tvrtku MBO čeka je mehaničko-biološka obrada i posve drukčija sudbina. Postat će gorivo.
"Ostatak koji se ne može iskoristiti kao sekundarna sirovina postaje gorivo iz otpada i zamjena je za klasične izvore energije kao što je ugljen", rekao je Frano Kundid, član uprave C.I.O.S. MBO.
Hrvatska BiH plaća da uzme gorivo
Mora imati visoku energetsku vrijednost, vlagu ispod 20%, udio primjesa poput metala manju od 1%. Na sve te parametre prati se u modernom kontrolnom centru. Samo 2% neiskoristive plastike iz MBo-a završava na odlagalištima u Hrvatskoj. No, unatoč tehnološki jako naprednom i skupom procesu, vrijedno gorivo neće se iskoristiti u Hrvatskoj, koja za njega nema interes. Umjesto da ga proda - Hrvatska će Bosni i Hercegovini platiti da gorivo uzme i iskoristi za proizvodnju cementa.
"Nažalost, kad su ovakva postrojenja počela s radom situacija na tržištu je bila da je ovo gorivo imalo financijsku vrijednost. Trenutna situacija je takva da, na žalost, treba plaćati zbrinjavanje takvog goriva. Mi još uvijek poslujemo u takvim uvjetima koji nisu povoljni za nas", rekao je Kundid.
CIOS gradi energanu u Sisku
CIOS grupa je krenula s izgradnjom energane u Sisku u kojoj će se iz goriva iz otpada dobivati struja. Tada će se smanjiti nevjerojatan put koji plastika prolazi. Iz spremnika u Zagrebu kamionom ide do Oroslavlja. Dio one isplative će se prodati tvrtakma za reciklažu u Hrvatskoj ili nekoj od zemalja Europe, dok onaj najmanje isplativ dio putuje do Varaždina, pa u obliku goriva do Lukavca u Bosni i Hercegovini. Prođe put dulji od 400 kilometara.
No, nakon što je Kina ove godine prestala uvoziti staru plastiku, ona je postala nikad jeftinija. Ima je mnogo i polako je počela gušiti Europu.
