Demantij Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. objavljen je 1.4.2017. na kraju emisije Tema dana HTV1, kao odgovor na kritike od 28. 3.
Demantij MZLZ
"Potpuno je netočna konstatacija u izjavi prof. Željka Marušića kako rizik prihoda koncesionaru zračne luke snosi Republika Hrvatska te da se eventualni manjak prihoda nadoknađuje iz državnog proračuna. Netočnost te tvrdnje može se provjeriti i iz samog Ugovora o koncesiji koji je javno objavljen od početka koncesije na stranicama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Koncesionaru se ni na kakav način ne jamči prihod od prometa ili dobiti. Tek u iznimnim slučajevima postoji vrlo ograničena mogućnost da se koncesionaru dopusti odgoda plaćanja koncesijske naknade, ali samo u situacijama na koje koncesionar opravdano ne može utjecati niti ih je mogao predvidjeti. Međutim, tako zadržani dio dospjele koncesijske koncesijske naknade koncesionar obvezno treba platiti davatelju koncesije zajedno s pripadajućim kamatama. Dakle rizik prigoda od prometa u potpunosti snosi koncesionar"
No, u tom demantiju, ističe Marušić, Zračna luka ne demantnira ništa, a ponajmanje kritike o učinkovitosti. Njegovo reakciju prenosimo u cijelosti.
Znakovito da odgovara koncesionar, a ne Vlada
"Simptomatično je što je na moje opravdane kritike učinkovitosti, funkcionalnosti i dugoročne isplativosti MZLZ-a te ukazivanje na rizike da po modelu koncesije Autoceste Zagreb-Macelj država odnosno građani budu morali doplaćivati manjak prometa (izazvan drastičnim povećanjem cestarina, kao što su za građane, turiste i poslovne subjekte drastično povećane naknade, takse, usluge i parkiranje na MZLZ-u) odgovorio koncesionar, kojeg ne treba kritizirati, nego mu čestitati na dobro sklopljenom ugovoru, a ne Vlada, odnosno resorno ministarstvo.
Ključne stvari promjenjene mimo ugovora
Referira se na koncesijski ugovor objavljen na stranicama MPPI-ja, premda su uz njega deseci aneksa, priloga, 'izravnih ugovora'..., poznatih i nepoznatih javnosti, kojima su se mijenjali i početna specifikacija i bitni uvjeti. Konkretno:
1. Mijenjala se građevinska i vizualna izvedba: skuplji i daleko efektniji stakleni krov zamijenjen je metalnim, čime se, uz smanjenje stilske atraktivnosti, bitno smanjuje prirodno osvjetljenje i povećava utrošak energije (osvjetljenje, grijanje). 2. Površina zgrade smanjena je 30, ukupna površina 10 posto, a dužina krakova 76, odnosno 74 posto. 3. Smanjen je broj zračnih mostova i izlaza. 4. Odustalo se od podzemne etaže za sortirnicu, čime je, uz ispreplitanje tokova ljudi, opreme i prtljage, bitno pogoršana funkcionalnost te otežano ispunjenje sigurnosnih normi. To je i najveći 'gaf' koncesijskog ugovora, gdje su naši pregovarači postupali poput Pete kolone.
O tome nije bilo ni riječi u demantiju, a izneseno je u prvom dijelu moga izlaganja, pa ih taj demanti samo potvrđuje.
Financijski rizici za Hrvatsku i građane kriju se i u Izravnom ugovoru (Direct Agreement), sastavnom dijelu koncesijskog ugovora, kojeg su krajem studenoga 2013. u Londonu, tjedan prije primopredaje, za mandata Hajdaša-Dončića, potpisali Vlada, koncesionari i financijeri.
Već smo osjetili negativne posljedice
Njegov je prvi negativni efekt nastao već početkom 2014., kad su građanima, poslovnim subjektima i turistima bitno povećane naknade, takse i parkiranje, a krajem 2016. i cijena usluga, što uz osiguranje profita koncesionaru donosi štetu Hrvatskoj, za gospodarstvo i turizam te izglede MZLZ-a za ozbiljniju, ako ne lidersku ulogu u regiji. Usto bitno otežava poslovanje Croatiji Airlines.
Financijski rizici za državu i građane sadržani su i kroz perspektive poslovanja Croatia Airlinesa, našeg nacionalnog prijevoznika, koji u ukupnom prometu sudjeluje sa 55 posto (2010. s više od 60 posto). Uključeni su u koncesijski ugovor, a država za njih jamči kroz više odredbi.
Ovaj koncesijski ugovor, bitnim poskupljenjem poslovanja, otežava konkurentnost i poziciju Croatia Airlinesa, za što je odgovornost preuzela država. Još će gore proći segment low-cost prijevoznika, iznimno važnih za zagrebački turizam, kojima MZLZ postaje preskup, pa će tražiti alternativne destinacije.
Koncesionaru svaka čast!
Novi terminal Zračne luke Franjo Tuđman otvara se u drugoj polovici ožujka nakon tri godine gradnje i ulaganja više od 330 milijuna eura.
Tim je više sporno što je 'demanti' uputio koncesionar, u čijem pregovaranju i postupanju nema ničeg spornog. Dapače, radio je i ostvario najbolje u cilju vlastitog interesa, što je i osnovna zadaća, odnosno obveza svakog poslovnog subjekta.
Stoga svi mi s pravom očekujemo da se ne jednom mjestu obznane svi dokumenti potpisani s koncesionarom, pa i oni po kojima zbilja ne gubimo na mostu, ali itekako možemo izgubiti na ćupriji. Time bi se ostvarili uvjeti za postizanje najboljih efekata za našu stranu, u novim okolnostima.
U svemu je najbolje, pred gradske izbore, profitirao Bandić, a njegovom mjerom i građani, uvođenjem polusatne autobusne karte, pa se do MZLZ-a može doći za 4 odnosno 8 kuna. Time je taksistima, koji komforno posluju po starim principima, kad su mislili da im je najveća prijetnja Uber, uvelike izmakao tlo pod nogama.
Još više je pokazao koliko bi se neprocjenjivih koristi za sve moglo napraviti bitnim pojeftinjenjem cestarina, pogotovo izvan sezone.