Proljetna ravnodnevnica ili proljetni ekvinocij dan je koji obilježavamo kao prvi dan proljeća.

Proljetnu ravnodnevnicu karakterizira i jednako trajanje dana i noći. Ravnodnevnica se događa dva puta u godinu. Oko 21.ožujka kada nastupa proljetna ravnodnevnica i oko 23.rujna kada je jesenska ravnodnevnica.

Za vremena proljetne ravnodnevnice smjerovi izlaska i zalaska Sunca su najbliži točnim smjerovima istoka i zapada, a u trenutku proljetne ravnodnevnice Sunčeve zrake obasjavaju Zemljin ekvator pod pravim kutem. Dan i noć u proljetnoj ravnodnevnici traju približno 12 sati.

Proljetna ravnodnevnica označava početak proljeća, te postoje mnoga vjerovanja vezana uz proljetnu ravnodnevnicu. U starom Rimu, proljetna ravnodnevnica obilježavala je početak nove godine, a stari Kelti su proljetnu ravnodnevnicu slavili kao uskrsnuće Sunca.

Neopagani se još i danas na dan proljetne ravnodnevnice okupljaju u Stonehengeu, koji je konstruiran tako da se u zoru proljetne ravnodnevnice Sunce uzdiže iznad menhira.

Tada tisuće ljudi slavi život i moli drevne druidske molitve.