Zadnjih dana bura je more ohladila, ali prije toga Jadran je kipio. Kao da ste stigli u tropske krajeve, tako je bilo kupati se u našem moru. 28, 29, na Mljetu čak i 30 stupnjeva, i znanstvenici su se čudili temperaturama kakve kod nas još nisu zabilježene.
Problem je u tome što to itekako utječe na ribe koje imamo, a donosi nam i ribe kakve dosad nismo imali.
Znači li to da nam u more umjesto srdela stižu tropske ribe i morski psi, na ta je pitanja u RTL Direktu odgovorio profesor s PMF-a Branko Grisogono.
Grisogono je komentirao je li neobično da more ima 28 ili 29 stupnjeva.
"To je neobično ali je bilo očekivano u projekcijama. To se zna da dolazi i nismo tu baš bili spremni", kazao je.
Objasnio je i što se mijenja u moru.
"Mijenja se prvenstveno površinska temperatura 2-3 metra, ali mijenja se i na dubini od 20-30 metara. Događa se tzv. termoklima i inverzija i dolazi do raslojavanja mora ali i gubitka kisika", kazao je.
Grisogono je kazao kako se radi o sigurnoj posljedici klimatskih promjena.
Komentirao je i je li točna tvrdnja da mogu izumrijeti ribe koje normalno žive u Jadranu.
"Neće izumrijeti samo tako ali mijenja im se populacija, veličina i kvaliteta. Ne paše im toplo more. Jadran je poluzatvoreni bazen. Imamo otvor prema Otrantu, ali smo relativno plitko more i tu ustvari se vrlo brzo događaju stvari, kao u maloj kadi. To je opasnost za ribe, koralje. Cijeli koraljni svijet polako nestaje, nestalo ga je preko 70 posto. Pričamo o Pacifiku, ali slično se događa i u Jadranu. Kad se odreže taj dio, onda nemaju planktoni što jest i u hranidbenom lancu kad se odreže bazični dio, imamo veliki problem", kazao je te dodao i da dijelovi oko Pacifika to doživljavaju još drastičnije nego Jadran.
Komentirao je i hoće li biti sve manje srdela.
"Srdele su manje po veličini i ima ih manje u količini. Onda se to mijenja i kod gavuna. Dolaze nam tropske i suptropske ribe zbog nekoliko razloga. Zbog tankera i grijanja. Riba ide i širi se, ide prema nama", kazao je.
Komentirao je i hoće li u Jadranu zbog zagrijavanja mora biti više morskih pasa.
"To je teško reći. Možda. To nije ključni problem. Ključni problem je u tome što se naše ribe neće moći dugo zadržati ovdje. One su gore zatvorene prema Jadranu na vrhu gdje je plitko more", kazao je.
Komentirao je i što napraviti da odumru određene riblje vrste u Jadranu.
"Ne znam točan odgovor. Oceanografi i morski biolozi govore o tome desetljećima. To je globalni problem. Ne možemo riješiti jedan mali bazen s lokalnom tehnikom. Treba biti manje plastike, manje brodova, jače kontrole kako se ponašati uz more, ali problem treba rješavati globalno", kazao je.
Kazao je i kako u Jadran s klimatskim promjenama mogu doći lijepe i ukusne ribe.
"Kad je promjena životinjskog i biljnog svijeta efikasna onda je ona korisna. Ako je ubrzana, tu onda nema dobrote jer se ne može domaći svijet na to naviknuti", kazao je.
Komentirao je i problem cvjetanja mora.
"U sve toplijoj klimi imamo češće pojave prebrzog cvjetanja mora koje može biti dugotrajno. Mi još ni ne znamo kako to može ići. To se simulira, računa se, ali prebrza je promjena", zaključio je Grisogono.
