Sindikalni čelnici dobili su ponudu vladajućih, čiji plan je bio prekid štrajka koji traje više od mjesec dana. Ali, s obzirom na to da ona ne ide u smjeru koji se traži od prvog dana, nema oduševljenja kod zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Da bi bilo jasnije zašto vlada nezadovoljstvo, profesor matematike iz jedne zagrebačke gimnazije napravio je detaljan izračun.
"Trenutačno, osoba koja je nastavnik pripravnik ima koeficijent složenosti posla 1,124. Kako je osnovica svima jednaka i iznosi 5695,87 kuna bruto, pomnožena s danim koeficijentom iznosi 6402,15 kuna, što je 4747,41 kuna neto. Osoba koja ima položen stručni ispit ima koeficijentsloženosti poslova 1,325, što znači da je njezina bruto plaća 7547,03 kuna, a neto plaća 5403,93 kuna", opisao je aktualnu situaciju profesor matematike.
Zatim je naveo što zaposleni u osnovnim i srednjim školama žele...
"Uz povećanje koeficijenta složenosti poslova od 6,11 posto pripravnički koeficijent postaje 1,193, a njegova bruto plaća: 6795,17 kuna te neto plaća: 4972,78 kuna. U slučaju da je osoba položila stručni ispit, njezin koeficijent složenosti poslova postaje 1,408, a bruto plaća: 8019,78 kuna, odnosno, neto plaća - 5675,02 kuna. Razlika u plaći za pripravnika je 225,37 kuna, a za osobu koja je položila stručni ispit 271,09 kuna."
Nakon toga otkrio je što Vlada nudi nakon posljednjih pregovora.
"Od 1. 12. 2019. povećanje dodatka na osnovicu od tri posto znači da bi osoba koja nema položeni stručni ispit imala plaću u bruto iznosu veću za tri posto od osnovice, što je za 170,87 kuna bruto pa bi njezina bruto plaća iznosila 6573,03 kuna, samim time bi neto plaća iznosila 4845,40 kuna. S položenim stručnim ispitom osobi bruto plaća raste na 7717,90 kuna, što je neto 5501,91 kunu. U lipnju Vlada nudi dodatak od jedan posto na osnovicu, što iznosi 56,96 kuna bruto te bi tako bruto plaća nastavnika bez položenog stručnog ispita iznosila 6626,99 kuna, što iznosi neto 4876,34 kune, a za osobu koja ima položeni stručni ispit bruto plaća bi iznosila 7774,86 kuna, što je neto 5534,58 kuna."
Dakle, razlika između plaća pripravnika s povećanim koeficijentom i onoga što Vlada nudi je 96,44 kune. A kod onih sa stručnim ispitom razlika je još veća.
"Sukladno tome, s povećanjem koeficijenata i plaća pripravnika bila bi 96,44 kuna veća nego s dodacima na osnovicu plaća. U slučaju nastavnika koji ima položeni stručni ispit razlika je 140,44 kuna. Ovo je povećanje koje Vlada nudi samo prosvjetarima. Dakle povećanje plaće za 96,44 kune, odnosno 140,44 kune, dok s povećanjem koeficijenata plaća raste za 225,37 kuna, odnosno 271,09 kuna neto. Uz povećanje koeficijenata bruto plaća nastavnika, uz povećanje '2+2+2', iznosila bi 8361,51 kuna, što je 5870,98 kuna neto. Razlika iznosi 140,46 kuna. To znači da dva posto dodatka na osnovicu u bruto iznosu iznosi 113,91 kuna, što ako pribrojimo sva povećanja kroz dodatke, u konačnici bi profesor koji ima položeni stručni ispit na kraju cijelog paketa imao bruto plaću od 8116,56 kuna, što je neto 5730,52 kuna. Uz povećanje koeficijenata bruto plaća nastavnika, uz povećanje '2+2+2', iznosila bi 8361,51 kuna, što je 5870,98 neto. Razlika iznosi 140,46 kuna."
Sad je sve na zaposlenima u prosvjeti koji do četvrtka, 28. studenoga u 16 sati, moraju odgovoriti: prihvaćaju li na Vladin prijedlog i jesu li za štrajk, u slučaju da ne prihvaćaju prijedlog.
