"Pripadao je mom pra-pradjedu, i na neki način nam je žao da ga prodamo. Ali mi smo svi bez nasljednika, kompanije za koje smo radili su bankrotirale, nezaposleni smo i nemamo izbora", kazao je Marušić novinaru agencije Reuters, koji je temi isplativosti kupovanja hrvatskih otoka posvetio poveći članak.
Marušići za otok veličine 2,4 hektara, s malom kamenom kućom u sredini, traže 1.05 milijuna eura, odnosno 1.49 milijuna dolara. "Postoji interes, imamo i ozbiljnog kupca, no birokracija nas usporava", kaže Marušić.
Marušićeva priča, napominje novinar Reutersa, zaokružuje kompleksnu priču o zemlji koja je izašla iz komunističke Jugoslavije 1990-ih i trebala bi se pridružiti Europskoj uniji 2013. godine. Iako je Hrvatska otvorila tržište nekretnina strancima 2005. godine i ubrzo prodala dva prelijepa otoka, Vlada je odmah potom donijela zabranu gradnje objekata na malim nenastanjenim otocima, pod izlikom da ih žele sačuvati "za poljoprivredu i organizirane posjete". Zabrana je, naravno, oslabila 'apetit' investitora.
Također, Hrvatska birokracija zahtijeva da vlasnik prvo ponudi otok državi koja ima prednost pri kupnji. Ako vlada nema novca, cijeli se proces može oduljiti i na više od šest mjeseci.
"Većina investitora koja gleda na Hrvatsku ostane razočarana. Zašto gledati hrvatske otoke kad na njima ne možete izgraditi kuću ni razviti ikakav sadržaj koji bi bio financijski isplativ?", komentirao je Chris Krolow, šef kanadske agencije Private Islands Online, koja u ponudi ima četiri hrvatska otoka.
No, Jasminka Biliškov, vlasnica Biliškov nekretnina, novinaru je rekla kako smatra da bi sada trebalo kupovati hrvatske otoke. "Kada uđemo u Europsku uniju, mislim da će Vlada postupiti kao u Grčkoj, gdje je gradnja dozvoljena. naravno, u tom će slučaju cijene biti znatno više, tako da mislim da je kupovina otoka sada izvrsna investicija", kaže Biliškov.
Vezani članci:
arti-201007120218006 arti-201103070065006
