Ministar financija Marko Primorac izjavio je da još nisu definirane sve mjere u novom vladinom paketu za pomoć građanima i gospodarstvu, no najavio je nastavak primjene snižene stope PDV-a na plin, pelete, brikete i sječke, a ustvrdio je i kako nema dileme da je dohodak od imovine i iznajmljivanja smještaja porezno povlašteno tretiran.
"Mjere pripremamo, nisu još sve definirane, no ono što mogu zasad reći je da nastavljamo sa sniženom stopom PDV-a na plin, pelete, brikete, sječke. Tu ćemo mjeru produžiti za još godinu dana", odgovorio je Primorac na pitanje novinara nakon potpisivanja ugovora o uvrštenju tzv. narodnih obveznica na Zagrebačku burzu.
U fokusu su, kako je kazao, električna energija i plin u paketu mjera pomoći najugroženijima, tj. kućanstvima s najnižim dohocima. Dinamika isplata tih potpora uskladit će se s prihodima od dodatnog poreza na dobit, koji se očekuju tijekom travnja, rekao je Primorac, navodeći kako će isplata za kućanstva vjerojatno biti u svibnju.
Snižavanje PDV-a nije utjecalo na spuštanje cijena
Na pitanje hoće li se proširiti broj proizvoda na koje će se primjenjivati niža stopa PDV-a, Primorac je odgovorio da se sigurno neće ići u smjeru snižavanja stope PDV-a na širi spektar proizvoda. Po njegovim riječima, razlog za to je prilično jednostavan - naime, pokazalo se da snižavanje stope PDV-a nije utjecalo na snižavanje cijena proizvoda, nego na povećanje marži i na propušteni porezni prihod za državu, uz ograničavanje da se intervenira tamo gdje je pomoć najpotrebnija.
U vezi ograničavanja cijena proizvoda (šećer, mlijeko, ulje, mljeveno svinjsko meso idr.), ministar je kazao da se u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja evaluiraju učinci te mjere i u skladu s tim nalazima donijet će se daljnje odluke. Kazao je i da će nove vladine mjere utjecati na povećanje kupovne moći građana. "Smanjit će se troškovi za određene segmente, prije svega energente - plin, struju, gorivo, loživo ulje. A građani će dobiti i dohodovne potpore, koje će izravno povećati kupovnu moć, posebno onih najugroženijih", istaknuo je Primorac te dodao da je osim pomoći najugroženijima to i dodatan ekonomski generator.
Povećanje poreza iznajmljivačima smještaja
Na upit novinara da prokomentira prijedlog HUP-a vezan uz daljnje smanjenje opterećenja plaća ali i povećanje poreza iznajmljivačima smještaja, Primorac je izjavio da ako je ideja da se napravi porezno rasterećenje rada i da se taj gubitak poreznih prihoda kompenzira povećanjem poreza na iznajmljivače, ta mjera očito nije u potpunosti promišljena, kazao je.
"Kako će gubitak prihoda od poreza na dohodak nadomjestiti povećanjem opterećenja najma (lokalne jedinice) koje su u Slavoniji, Gorskom kotaru, Zagorju, Lici? Ne znam kako su to mislili", rekao je.
"Prirez na dohodak u potpunosti je prihod lokalnih jedinica, gradova, općina, županija i što se tiče središnje države možemo ga skroz izbaciti, naveo je Primorac, dodavši da ga iznenađuje što iz redova nekih oporbenih stranaka dolaze inicijative da se porezno nešto rastereti, pa ispada da Ministarstvo financija brani gradove, općine i županije, a stranke iz kojih potiču oni koji su na čelu nekih općina ili gradova, primjerice u Zagrebu, Splitu ili Rijeci, zalažu se za rasterećenje. Pa neka pokažu primjerom, i snize prirez svi na nulu, poručio je.
Turizam u povlaštenom položaju
Na pitanje je li turizam, kako kažu u HUP-u, u povlaštenom položaju s obzirom da je kao djelatnost manje oporezovan, posebno privatno iznajmljivanje smještaja, potvrdio je da kada se gleda porez na dohodak i različiti izvori dohotka, onda je dohodak od imovine i imovinskih prava i dohodak koji je povezan s najmovima porezno povlašteno tretiran.
"Tu uopće nema dileme", ustvrdio je. "To je jedna, neću reći od nelogičnosti poreznog sustava, ali nešto što bi svakako trebalo doraditi u budućnosti", kazao je te dodao kako nisu zatvoreni za tu mogućnost, ali treba vidjeti s lokalnim jedinicama što to za njih znači.
Podsjetimo, iz HUP-a su početkom tjedna istaknuli kako su porezi na rad višestruko veći od poreza na prihod od iznajmljivanja. Naveli su kako se na plaću od 10.000 kuna neto mjesečno plaća 18.000 kuna poreza na dohodak godišnje. S druge strane, turističkim najmom može se ostvariti prihode do 300.000 kuna godišnje i plaćati svega 300 kuna paušalnog poreza po krevetu.
Stoga u HUP-u zahtijevaju rasterećenje rada i izjednačavanje poreznog tretmana prihoda od rada i prihoda od iznajmljivanja, kada ono postaje posao, a ne mala djelatnost.
