Pogledajte kako funkcioniraju nova pametna rješenja na hrvatskim ulicama koja uvelike smanjuju troškove i onečišćenje okoliša.
Trrrr. Grrrr. Trrrr. Grrrr. To je zvuk utorka i petka ujutro. Na te smo dane i mi i susjedi izvlačili kantu za smeće ispred dvorišta. Trrr Grrr čulo se niz ulicu dok su plastični kotači grebali po asfaltu malog grada u kojemu sam odrastao. Utorak i petak su dani za smeće i to se nikad nije propitkivalo. Ako kantu nisi iznio na pločnik ispred kuće, Komunalac je ne bi ispraznio i vjerojatno bi do iduće prilike bila pretrpana. Sustav tako funkcionira oduvijek. Dolaskom u Zagreb priča se nije mnogo promijenila. Samo umjesto grebanja kanti rano ujutro, zvuk odvoza smeća čujem ponedjeljkom i četvrtkom malo prije zore. Čistoća još za vrijeme mraka prazni kontejner ispred moje zgrade. Bez obzira na to je li kontejner poluprazan kao i zgrada jer vrijeme je godišnjih odmora. Bez obzira na to je li kontejner pretrpan za vrijeme blagdana jer svi su doma, kuhaju i proizvode tri puta više otpada nego u ostale dane. Ponedjeljak i četvrtak dani su za odvoz smeća. Probuđen od zvukova pražnjenja kontejnera, palim televizor. Na njemu dobra stara Obitelj Kremenko. Epizoda je u kojoj Fred i Vilma imaju godišnjicu braka. Vilma Freda ispituje zna li koji je dan. Provjerava je li slučajno zaboravio na godišnjicu. On se pravi blesav i samo kaže: “Naravno da znam koji je dan. Danas je dan kad odvoze smeće!” Ništa se nije previše promijenilo od fiktivnog prahistorijskog vremena obitelji Kremenko i mog kvarta u Zagrebu u 2020. godini. Otpad se odvozi u točno unaprijed zacrtanim danima i to je to. O tome se ni ne razmišlja.
Iskustva iz Irske
Grad Galway
No, razmišljali su u Irskoj. Barem o tome kako će prazniti kante postavljene u gradovima koje prazne svakoga dana, neke od njih i više puta na dan.
Tako je lučko područje Galwaya riješilo problem prepunih kanti oko pristaništa instalacijom SolarStreetBin pametnih spremnika te se već u probnom periodu odvoz smeća smanjio s dva puta dnevno na dva puta tjedno. Osjetne uštede i cjelokupno poboljšanje usluge bili su dovoljan razlog da luka trajno zamjeni klasične spremnike pametnima koji su smanjili stopu prikupljanja otpada za 85 posto.
Spremnici sami „dojavljuju“ potrebu za pražnjenjem putem BriteBin softvera, a ova sposobnost praćenja omogućuje luci da resurse za sakupljanje smeća usredotoči na kante koje zaista pune, čime se povećala ukupna učinkovitost usluge u lučkom području i oko njega.
Višestruke uštede u Rijeci
Brojne prednosti pametnih spremnika prepoznate su diljem svijeta pa iz dana u dan raste broj gradova koji su odlučili unijeti ovu tehnologiju u gospodarenje otpadom, a među njima je i Rijeka.
Prve pametne kante već su postavljene po gradu, a dogradonačelnik Rijeke Marko Filipović nam je objasnio kako grad višestruko štedi uvođenjem ove tehnologije.
Grad Rijeka
“Pametni su spremnici u Rijeci, ali i na širem području djelovanja gradskog KD Čistoća uvedeni kako bi se unaprijedila tehnologija prikupljanja otpada jer se time postižu uštede na vremenu, energentima i ljudskim resursima te, naravno, smanjenju emisije onečišćujućih tvari u okoliš. Naime, tzv. pametni spremnici su modularni spremnici za prikupljanje miješanog komunalnog, ali i vrijednog, reciklabilnog otpada. Uz to, pametni spremnici imaju ugrađene senzore popunjenosti pa te podatke u realnom vremenu šalju u upravljački softver, čime je omogućeno da sami dojavljuju potrebu za pražnjenjem. Pametni spremnici također imaju prešu koja komprimira otpad te se time omogućuje odlaganje višestruko veće količine otpada no što je to moguće u uobičajenim košaricama ili spremnicima.”
Od prosinca 2020. u gradu je postavljeno 15 novih pametnih spremnika, a uskoro se planira instalacija još deset. Svu energiju potrebnu za rad spremnici dobivaju izravno od Sunca pomoću fotonaponskog panela smještenog na vrhu tijela spremnika. Kako objašnjava riječki dogradonačelnik, aplikacija koja javlja stanje putem ugrađenog GPS-a i SIM kartice pokazala se jako učinkovitom.
Pametni spremnik u Rijeci
“Dovoljno je istaknuti da se implementacijom pametnih spremnika povećava količina vrijednog otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina. Nije nevažno istaknuti da pametni spremnici zamjenjuju košarice volumena 25 do 30 litara koje se prazne od 3 do 12 puta na dan. Upravo zbog ugrađene pametne tehnologije, ovi spremnici smanjuju potrebu za pražnjenjem čak za 18 puta, što ukazuje na značajno unapređenje. Važno je istaknuti i da je zahvaljujući dizajnu samog spremnika spriječen utjecaj vjetra i životinja, a u Rijeci to obično rade galebovi, na razbacivanje otpada jer se pomoću sustava dojave pametni spremnici pravovremeno prazne, odnosno, javne površine tako ostaju čiste i uredne.”
A1 Hrvatska, od koje je Rijeka i nabavila pametne spremnike, gradovima nudi više modela, ovisno o potrebama. Prvi model namijenjen vanjskoj upotrebi otpad preša tako da se kapacitet unutarnje kante povećava i do 10 puta. Za unutarnju upotrebu pogodna su dva modela. Jedan koji uz prešu i senzor statusa ima i mogućnost slanja informacija o tome koliko je napunjen te omogućava beskontaktno odlaganje otpada, a drugi je toliko napredan da otpad automatski sam detektira i odvaja u neki od četiri odgovarajuća spremnika kojima je opremljen. Pokazalo se kako pametna IoT tehnologija može unaprijediti komunalnu infrastrukturu grada.
Pilot projekt daljinskog očitanja plinskih brojila
Grad Vrbovec
Za idući primjer s obale selimo se u unutrašnjost zemlje. Gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj pojasnio nam je kako su u gradu odlučili promijeniti način na koji očitavaju plinska brojila.
“U pilot projekt daljinskog očitanja plinskih brojila uključili smo se prošle godine s namjerom da si olakšamo poslovanje pa smo 50-ak novih brojila postavili na udaljenim i teško dostupnim mjestima. Ove godine Plin Vrbovec odlučio je nastaviti s ugradnjom pametnih brojila i naručio je 100 novih. Digitalizacija i smart rješenja jedan su od prioriteta Grada Vrbovca, a pametna brojila sasvim sigurno pojednostavljuju očitanje potrošnje plina, daju nam točne i precizne podatke te štede radno vrijeme zaposlenika.”
Senzori na brojilima sami šalju podatke. Nema više dolaska nekoga u kuću, tko će pogledati, zapisati očitanje - i to ako je netko bio kod kuće da mu otvori vrata.
Korak po korak i u naše se gradove uvode potezi koji dokazuju kako tehnologija nije samo tu da bi se gradovi hvalili pametnim rješenjima. Ona optimizira poslovanje, javne usluge čini kvalitetnijima i na kraju - jeftinijima. Neloš rezultat za nekoliko senzora, SIM kartica i kanti pametno postavljenih na prava mjesta.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom A1 Hrvatska prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
