"Božić i Nova 2018. godina su nam već pred vratima. Vrijeme je to kad se sjetimo naših najmilijih, prijatelja, znanaca. A ja sam se sjetio svojih bivših radnih kolega u stuttgartskom Mercedesu" započinje priču Josip Mayer
Logično je da je s kolegama često razgovarao o poslu, ali ne onako kako to čini većina ljudi u Hrvatskoj. Druženja im se nisu svodila na ogovaranje šefova, ili kukanje o plaći. "Nije nam nedostajalo ideja ni prijedloga kako poboljšati i unaprijediti automobil marke Mercedes," piše Mayer za Croexpress.
"Ljudi često kažu – lako za ideje, treba imati novaca. Ipak, nije to baš sasvim tako, ako su ideje dobro i kvalitetno promišljene, procijenjene i vrednovane. Tako je i tvrtka Mercedes svoje radnike i zaposlenike poticala na kreativno razmišljanje, a to rade i mnoge velike korporacije u modernom svijetu da bi sebi uštedjeli milijune eura. Dobre prijedloge pretaču u velike premije," ističe čovjek koji je za Mercedes radio dugih 34 godine.
Jednim potezom zaradio 100.000 DEM-a
"Jednom je prilikom naš kolega Ivica Mesarić, inače Međimurec, odvojio jedan od dva ležaja iz automatske getribe i time smanjio njenu težinu, što je značilo lakše vozilo, manju potrošnju goriva, manje materijalne troškove. Za to je nagrađen sa više od sto tisuća maraka," navodi i konkretan primjer.
"Ne dolaze dobre ideje svima tako lako, ali i manje ideje u Mercedesu su se vrednovale. Moglo se dobiti po koju stotinu maraka više uz mjesečna primanja. I ja sam razbijao glavu za sebe i za tvrtku u kojoj sam radio 34 godine. Tadašnji Mercedesov glavni direktor za ljudske resurse i ravnatelj rada često je znači reći: Ponosni smo na bogatstvo ideja naših zaposlenika koji, u tradiciji naših utemeljitelja, Gottlieba Daimlera i Carla Benza, uvijek rade na poboljšanju postojećih stvari," opisuje bivši radnik.
Obitelj koja te ne zaboravi ni u mirovoni
"Svake godine u Mercedesovom razvojnom odjeljenju priređuje se božićno slavlje na koje poziv dobivamo i mi, umirovljenici. Tada se imamo prilike družiti s mladim zaposlenicima, razmjenjivati mišljenja i ideje", kaže čovjek kojem je radni kolektiv postao druga obitelj.
Na koncu, Meyer se pita: "Je li to smjer u kojem trebaju krenuti i hrvatske tvrtke i institucije".
