Seagull II je nesumnjivo veličanstven brod. Fotografije i videozapisi svjedoče o jedinstvenoj kombinaciji luksuza i sentimenta, podsjetnika na stara vremena. Već prvi brzi pregled na internetu otkriva raskoš tog 54 metara dugog broda izgrađenog u Uljaniku još 1952. godine, ali 2004. pretvorenog u "superjahtu s interijerom uređenim u art nouveu stilu", a od tada se vrhunski održava za redovni posao, iznajmljivanje. Godine 2016. se mogao naći podatak da se jahta iznajmljuje za 126 tisuća eura tjedno, a u travnju ove godine, u vrijeme kada je koronakriza već ozbiljno načela turizam, objavljeno je da je cijena za jedan tjedan krstarenja na Seagullu II – 105 tisuća eura.
Tada, u travnju ove godine, taj luksuzni brod je predstavljen u medijima i kao svojevrsni dvojnik Titovog broda Galeb – u igrano-dokumentarnom filmu "Sinji galeb" Ivana Živkovića koji se bavi Josipom Brozom Titom i njegovom ulogom u pokretu nesvrstanih, neke scene su snimane u njegovim interijerima i eksterijerima. Sa snimanja filma su objavljene i fotografije gdje uz brod poziraju vlasnik, Juroslav Buljubašić, u društvu s akterima filma, Budimirom Lončarom i bivšim predsjednikom, Stipom Mesićem.
Seagull II je ugošćavao mnoge uglednike, od europskih prinčeva i princeza, do glazbenih zvijezda poput Bona Voxa iz U2, no posebno je izazvao pažnju domaće javnosti 2016. godine, kada je – u vrijeme između dva sudska procesa – ugostio IvuSanadera i njegovu obitelj. Bivši premijer, optuženik Uskoka, nakon Rementinca i teškog sudskog procesa nakratko se vratio luksuzu, a vlasnik broda, Buljubašić, objašnjavao je da je Sanader, s kojim je uvijek otvoreno prijateljevao, bio u ovom slučaju samo gost nekoliko dana, bez plaćanja skupe najamnine.
Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELLl
Dok je glamurozno plovio, osigurao je i nekoliko rizičnih kredita
No, javnosti sve do ovih dana nije bilo poznato da je taj isti skupocjeni brod poslužio kao "jamstvo", odnosno, stručnim jezikom rečeno - kolateral, za kredite tvrtki koje su završile s ozbiljnim teškoćama – u banci koja je završila u stečaju, BSD banci (Banci Splitsko dalmatinskoj) sa sjedištem u Splitu. S obzirom na to da su krediti dospjeli, odnosno, morali bi biti otplaćeni, a nisu, banka u stečaju bi mogla aktivirati kolateral, odnosno, imovinu kojom su ti krediti osigurani, u ovom slučaju brod, te ga prodati i namiriti sve dospjele obaveze. Ali u slučaju famoznog Seagulla II i u slučaju BSD banke u stečaju to se ne događa. Većinski vlasnik banke, s više od 46 posto, bio je upravo Juroslav Buljubašić, ali posve je jasno da prema zakonu on nipošto ne bi smio utjecati što će se od kolaterala iskoristiti za rješavanje obaveza vjerovnicima, a što ne.
Na tu je neobičnu okolnost odlučio upozoriti stečajnu sutkinju, Zrinku Ćosić, splitski konzultant Tomislav Tukić, a njegov je dopis javno dostupan na e-oglasnoj ploči suda. Tukić se sutkinji obratio "u svojstvu potencijalnog vjerovnika 5. isplatnog reda" i kao punomoćenik dijela malih dioničara banke. Naime, da bi se naplatili vjerovnici koji su pretrpjeli štetu zbog zatvaranja banke, poželjno je da se naplati što više kredita koje je banka dala, a Tukić smatra da stečajni upravitelj "na očigledan selektivni način" pristupa naplati pojedinih kredita, odnosno ne koristi postojeće kolaterale. Te upozorava na dva kredita.
Prvi kredit je od BSD banke dobila tvrtka Adut nekretnine, odnosno Centar Brač, u vlasništvu kontroverznog poduzetnika SinišeŠkare, koja je zajedno s Agrokorom Ivice Todorića, smjerala graditi veliki trgovački centar u Splitu, poznat kao Small Mall, no i tvrtka i projekt je u međuvremenu propala. Sljednik kredita je tvrtka Small Mall d.o.o., koja je trenutno u fazi predstečajne nagodbe, a dug prema banci iznosi nešto više od osam i pol milijuna kuna ( kredit je oko 10,5 milijuna kuna ukupno ali je dospjelo oko 8,5 milijuna kuna), a kao osiguranje upisani su zalog na pravo građenja 2. reda ( Samo Fortenova grupa – slijednik Agrokora ima na ovom objektu zalog i potražuje preko 200 milijun kuna ) u okviru "garažno-poslovne građevine" u Splitu, no tu je i motorna jahta Seagull II, koja je 2015. godine bila procijenjena na impresivan iznos između 3.900.000 i 4.300.000 eura.
Drugi kredit je kredit fizičke osobe, Borisa Barača, bivšeg poduzetnika i suvlasnika – u međuvremenu propale – Credo banke. Krajem 2019. iznos dospjelog duga bio je oko 17 i pol milijuna kuna.
I u ovom slučaju kao kolateral, odnosno, jamstvo upisana je jahta Seagull II.
Zašto stečajni upravitelj zaobilazi ovaj kolateral?
"Iz priloženog je razvidno da pored ostalih nenaplativih kolaterala postoji i kolateral na jahti Seagull II upisane u registar brodova na Malti. Iz upisnika brodova na Malti je razvidno da su u teretovnici upisani tereti koji se nepobitno povezuju na gore navedeni kredit (…) Iz nepoznatih razloga nije došlo do realizacije odnosno ovrhe nad predmetnim brodom (više od četiri godine) usprkos činjenici da je stečajni upravitelj i velik dio odbora vjerovnika bio upoznat s tim činjenicama. Neki članovi odbora vjerovnika (odvjetnik Ivanišević) su oko tih okolnosti bili upoznati i prije samog otvaranja stečaja jer su bili članovi Nadzornog odbora banke prije otvaranja stečaja (odobravali su po svojoj funkciji kredite ove veličine) i uz to su bili putem svog odvjetničkog ureda službeni pravni savjetnici banke", stoji u dopisu Tomislava Tukića stečajnoj sutkinji.
On prilaže i dokumentaciju iz koje je vidljivo da je vlasnik broda offshore kompanija "Cruise services limited", a dodaje i da je brod "čest gost u jadranskim vodama i splitskom akvatoriju i čest gost na stranicama zabavnih žurnala", te je očigledno lako dostupan jer je registriran u zemlji članici EU-a, a mediji ga, piše Tukić, povezuju s većinskim dioničarem banke, Juroslavom Buljubašićem.
Stečajni upravitelj BSD banke, Ivan Eterović, nije demantirao niti jedan Tukićev navod. Doduše, proziva ga da je i on "stvarni dužnik koji ne vraća svoj kredit i pokušava raznim manipulacijama prolongirati prisilnu naplatu svog duga". On pojašnjava i specifičnu situaciju s brodom kao osiguranjem za isplatu kredita. Kaže da ga nisu dali korisnici kredita, nego se radi o "specifičnom sredstvu osiguranja kojeg su dioničari BSD-a ponudili Hrvatskoj narodnoj banci radi osiguranja adekvatnosti kapitala zbog toga što je HNB u postupku nadzora zatražio da se navedeni krediti dodatno osiguraju pored sredstava osiguranja koja su dali korisnici tih kredita."
Poduzetnik Josip Buljubašić
"Također mogu reći da su aktivirana založna prava i druga sredstava osiguranja koja su služili kao osiguranje navedenih kredita", naglašava stečajni upravitelj Eterović, no ne otkriva je li se išta od toga naplatilo.
Pojednostavljeno rečeno, HNB je u okviru nadzora malih i manjih rizičnih banki za pojedine kredite – za koje se zaključilo da su rizični – zatražio dodatna osiguranja. Kasnije se doista i pokazalo da je HNB bio u pravu, odnosno, da su krediti Centru Brač i Borisu Baraču bili rizični jer su – projekti za koje su ih oni tražili ubrzo propali. No, činjenica jest da je vlasnik broda, u ovom slučaju i većinski vlasnik banke, odlučio jamčiti za te kredite tako da je kao kolateral upisao čuvenu jahtu.
Stečajni upravitelj u svom odgovoru izdvaja da je stečaj započeo 1. srpnja 2016. godine, a praktički postupak unovčavanja stečajne mase započeo je u listopadu 2016., te naglašava da u ove četiri godine nije bilo nikakvih značajnijih problema oko unovčavanja stečajne mase.
Eterović: postupak ide u korist svih vjerovnika
"U razdoblju od 30. lipnja 2016 do 30. lipnja 2020. uspješno je naplaćeno 227.082 tisuća kuna potraživanja po svim plasmanima (uplate glavnica kredita te kamata i naknada). Po svim ostalim imovinskim pozicijama je naplaćeno još 84.441 tisuća kuna što čini 311.523 tisuće kuna ukupno unovčene imovine od početka stečaja. Od ukupno 396.538 tisuća kuna priznatih tražbina namireno je 82,88% odnosno 328.648 tisuća kuna. Prvi i drugi viši isplatni red su namireni u cijelosti, dok je treći viši isplatni red (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka) koji predstavlja oko 95% svih stečajnih vjerovnika namiren 85,43% od ukupno priznate tražbine", stoji u pisanom odgovoru stečajnog upravitelja, te on zaključuje – da "ovaj stečajni postupak traje i odvija se potpuno jasno i transparentno u korist svih vjerovnika stečajne mase."
"Ovaj stečajni postupak izgleda više kao dogovor prijatelja i starih suradnika nego ozbiljan postupak prema važećim zakonima i propisima!", smatra posve drugačije Tomislav Tukić. Na spomen da njega stečajni upravitelj predstavlja kao dužnika koji želi izbjeći svoje obaveze, Tukić odgovara za Net.hr da to nije točno i da je to – skretanje s teme. "Sve naše ugovorene kreditne obaveze se poštuju što je lako provjerljivo. Evidentno je da je nejasno da li se ovaj stečaj radi na način da se pogoduje većinskom vlasniku banke ili pak vlasniku broda. A to nije u interesu vjerovnika. Kako je moguće da predstavnica Državne agencije za osiguranje štednih uloga u odboru vjerovnika tolerira ovo zaobilaženje? Znači li to da za Juroslava Buljubašića ne vrijede pravila kakva vrijede za obične građane Hrvatske?", komentira Tukić.
Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELLl
Tukić: Tražimo da se stečaj odvija zakonito
"Pošto imam niz poslovnih partnera i prijatelja među vjerovnicima i dioničarima banke moja je velika želja da se ovim stečajem namire apsolutno svi - i vjerovnici i sami dioničari. Međutim sa ovakvim načinom vođenja stečaja kako to radi gospodin Eterović uvjeren sam da se to neće dogoditi. Stoga smatram da bi skupština vjerovnika trebala hitno pronaći novo i bolje rješenje od njega", smatra Tukić.
Što očekuje od stečajne sutkinje kojoj je uputio dopis? "Da usmjeri stečaj u skladu sa zakonima i propisima. Ako neće reagirati, biti ću primoran krenuti dalje. Prema drugim instancama u potrazi za poštivanjem zakona i propisa", kaže Tukić.
On je uvjeren da Buljubašić još uvijek koristi svoj veliki utjecaj da bi njegov omiljeni brod izbjegao ono što kolaterali "običnih smrtnika" ne mogu izbjeći, a to je – ovrha.
Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELLl
Činjenica jest da je Juroslav Buljubašić, poduzetnik kojeg se još iz ranih devedesetih naziva jednim od najbogatijih Hrvata, umrežen na sve strane. Bio je i ostao prijatelj brojnih političara i poduzetnika, a i danas za sebe kaže da je "poduzetnik u miru", odnosno, da je sve poslove, od broda, do hotela i dioničarskih udjela – prenio na svoju obitelj.
"Dandanas mi je drago da smo bili dioničari u ovoj banci i nitko tu neće biti oštećen. Zbog pritiska HNB-a za povećanje stope adekvatnosti morali smo upisati i brod kao kolateral da bi nam ostala stopa adekvatnosti po kojoj smo mogli raditi, ali nadam se da će ti krediti biti riješeni, zatvoreni. Nema tu nikakvog razloga za stvaranje tenzija. Kada se sve 'zatvori' prema vjerovnicima, a sigurno hoće – ostati će sigurno još puta dva od uloženog i za dioničare", optimističan je i Buljubašić u izjavi za Net.hr.
