Osam mjeseci je prošlo otkako su gradovi i općine morali donijeti odluku o tome kako će prikupljati i naplaćivati odvoz otpada. Uz to trebali su osigurati i kvalitetnu infrastrukturu, od vrećica do centara za gospodarenjem otpadom. Država se hvali kako novac dijeli, u Zagrebu nabavljaju vrećice, a rijetki su oni koji su poput Čakovca i Varaždina stvar uzeli u svoje ruke i sami riješili pitanje gospodarenjem otpadom.
Pretrpani kontejneri i dalje su realnost, a ne iznimka, ne samo u Zagrebu neko i u dobrom djelu Hrvatske. S 1.11.2017. godine donesena je nova Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom u RH. U veljači ove godine gradovi i općine trebali su donijeti odluku kako će prikupljati, ali i naplaćivati odvoz tog istog otpada. No pitanje je koliko je zaista učinjeno?
Za bivšeg ministra zaštite okoliša odgovor je jasan.
"Pa ustvari napravljeno je vrlo malo ili ništa. Ja bih rekao da se strahovito kasni na državnoj razini i na lokalnoj razini. Naime, neobično je da ministarstvo još uvijek nije raspisalo niti jedan javni poziv za financiranje vrlo važne infrastrukture bez koje se ne može napraviti iole ozbiljniji pomak u gospodarenju otpadom. Radi se o sortirnicama, kompostištima, centrima za ponovnu uporabu", smatra Slaven Dobrović (MOST), bivši ministar zaštite okoliša.
U Ministarstvu zaštite okolišta kažu kako je za njih ovo godina izgradnje infrastrukture i da je za to osigurano 3,6 milijardi kuna. Kako stari stoje trebat će izdvojiti i novac za plaćanje kazni Europskoj uniji.
"Sada je već vrlo izvjesno da ćemo plaćati penale zbog toga što nismo ispunili obaveze iz europskih otpadnih direktiva jako nam je zahtjeva godine jer bi do kraja ove godine trebali imati uveden integrirani sustav gospodarnja otpadom. Trebali bismo zatvoriti sva nesanirana odlagališta i ne bi se smio više tamo odlagati neobrađeni otpad", kazala nam je Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša.
Zagreb kao najveći grad imat će i najviše posla. U Čistoći kažu kako su postavili 1.000 zelenih otoka, podijelili 89 tisuća kanti za papir, a da ih se još 40 tisuća dijeli. Oformljeno je i 10 reciklažnih dvorišta i još deset mobilnih. Građani trebaju dobiti i vrećice za otpad, one će kažu u Čistoći doći do kraja godine. Pitanje je kamo će s tim smećem jer će Zagreb centar za gospodarenjem otpadom u Resniku izgraditi najranije 2022.
U travnju ove godine Europski parlament izglasao je još rigoroznija pravila što se tiče recikliranja. Tako će od 2035. sve države članice morati reciklirati najmanje 65 posto komunalnog otpada. Kako Hrvatska već sada stoji loše. Odmah je dobila odgodu od 5 godina. A većini građana je traljavost sustava ionako izgovor da sve bacaju u isti koš.
