Visina HRT pristojbe ovisila bi o dohotku, a ne bi je plaćali, primjerice, nezaposleni.
''Reforma HRT pristojbe, nikako ne njeno ukidanje, svakako će biti jedna od ključnih tema rasprave o medijskoj politici koja se intenzivira'', potvrdio je Milan Živković, glavni savjetnik za medije Ministarstva kulture.
Reforma bi trebala biti sastavni dio novog medijskog zakonodavstva kojeg je ova vlast najavila i na čijoj se izradi uvelike radi ne bi li ga se čim prije u 2013. i donijelo. Dobra vijest za HRT glasi kako je stav Ministarstva da bi polazno načelo te reforme trebalo biti da se prihodi HRT-a od pristojbe – mjesečno je to nekih 96 milijuna kuna – ne smanje. Drugo je načelo, kako kaže Živković, to da pristojba više ne bude svojevrsni ''flat tax'', nego da njen iznos ovisi o visini dohotka obveznika.
''To bi, očigledno, značilo da se pristojba plaća individualno, a obaveza plaćanja ne proizlazi više iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljenici recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. Drugim riječima, za hipotetsko domaćinstvo od dvije osobe s upravo srednjim prihodom ne bi se praktično ništa promijenilo, osim što bi, umjesto sadašnjih osamdeset kuna, oboje ubuduće plaćali po četrdeset'', pojašnjava Živković za Novi list.
Čini se kako bi ovakav sistem naplate bio efikasniji od dosadašnjeg načina koji je odnosio poprilično novaca HRT-a put odvjetničkih ureda koji su dugove utjerivali.
U ministarstvu su svjesni kako pitanje reforme pristojbe otvara mnogobrojna važna pitanja raspodjele sredstava, odnosno podrazumijeva poprilično krupne promjene, različite strahove i s njima povezane otpore.
