Nakon sjenice Vlade, premijer Andrej Plenković novinarima predstavlja nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
Hrvatska Nacionalnim planom za oporavak i otpornost treba raspodijeliti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava koje će dobiti iz Europske unije.
Plan ima šest područja - gospodarstvo, gdje se naglasak stavlja zelenu i energetsku tranziciju hrvatskog gospodarstva, zatim reformu javne uprave, pravosuđa, kao i aspekte državnog vlasništva i boljeg upravljanja, obrazovanje, znanost i istraživanje, jačanje radnog i socijalnog zakonodavstva, reformu zdravstvenog sustava, te obnovu javnih i privatnih zgrada nakon potresa.
"Ideja je da sve komponente plana pripomogne javnim i privatnim ulaganjima te pridonese rastu BDP-a. Plan je da se minimalno 20 posto iz ovih sredstava usmjeri u digitalnu tranziciju te minimalno 37 posto u zelenu tranziciju te da se poštuje načelo nenanošenja trajne štete", rekao je Plenković na sjednici Vlade, dodajući da su ove investicije bitne za hrvatsku ekonomiju i razvoj.
Nužna provedba reformi
Premijer je uvodno rekao da je Hrvatska za idućih 10 godina dobila 24,5 milijardi eura, što je 183 milijardi kuna. "Tome treba pridodati još 5,4 milijarde eura koje Hrvatska nije potrošila iz višegodišnjeg financijskog okvira EU 2014.-2020. a koji se provodi još do 2023. godine. To znači da ćemo samo iz izvora Europske unije imati 30 milijardi eura koje ćemo uložiti u hrvatsko gospodarstvo ili javne projekte", rekao je Plenković.
"Iz sredstava Fonda za oporavak i otpornost imamo 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, plus 3,6 milijardi eura zajmova", rekao je premijer. Istaknuo je da je to 12 posto hrvatskog BDP-a, dok je prosjek EU 3,7 posto. Plenković se pohvalio da smo po udjelu u BDP-u dobili najviše, a po glavi stanovnika smo drugi, nakon Grčke.
Da bi se koristila ova sredstva, nužna je provedba reformi, naglasio je Plenković. "Tu postoje tri temeljna zahtjeva EK. Najmanje 37% sredstava mora se usmjeriti na investiciji koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20% sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo 'ne nanosi značajnu štetu'. To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, i to je za svaku reformu u planu", dodao je.
'Ovo nije helicopter money'
Namjena plana, naglasio je ponovno premijer je - "bez reformi nema investicija". "Ovo nije helicopter money. To nije to. Vrlo je važno otkloniti takvu percepciju. Hrvatski pad BDP je oko 8,4%, manje od očekivanja kakva su bila prošle od kad je krenula covid-kriza", poručio je. "Strukturirali smo plan u 5 komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, pa pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada.
Treba pridonijeti povoljnijoj strukturi i učinkovitosti gospodarstva. Pridonijet će i djelotvornijoj javnoj upravi i pravosuđu, razvoju kvalitetnog obrazovanja i znanosti, novih i inovativnih politika zapošljavanja. Unaprjeđenje mirovinskog sustava, modernizaciji zdravstvenog sustava, koji je značajna komponentna našega rada", rekao je Plenković.
O raspodjeli sredstava rekao je da će 54% će ići na gospodarstvo, 10% pravosuđe, 15% obrazovanje i znanost, 4% tržište rada, 5% zdravstvo, a 12% obnova zgrada od potresa.
Plenković je na kraju naglasio da su prvi korak plan za ulaganja koja će iskoristiti sto posto alociranih bespovratnih sredstava. Potom se koristi višegodišnji financijski okvir (proračun EU), a treći je korak, koji se mora dovršiti do 2023. godine, iskorištavanje 3,6 milijardi eura.
Marić: 'Ključni izazov je implementacija svih mjera'
"Sukus stvari je intencija dogovora čelnik ljudi zemalja članica EU da mehanizam EU nove generacije bude usmjeren u jačanje snaga pojedinih zemalja, odnosno njihovih gospodarstva na sve možebitne nove krize i nove okolnosti, dodao je ministar Zdravko Marić. "Smatramo da ova struktura pokriva sva područja koja smatramo izuzetno važnima za Hrvatsku".
"Posebno ću apostrofirati sustav obrazovanja koji je izuzetno važan za komponentu održivost gospodarskog rada. Ključni izazov postat će sama implementacija svih mjera“, poručio je ministar Marić.
'Dosta smo napredovali u pogledu digitalizacije'
Upitani koje je jamstvo za reforme kad se već četiri godine neke stvari nisu pomaknule, premijer je rekao da smo "dosta napredovali u pogledu digitalizacije od 2008. Stvari nisu tako banalne kao što sugerirate. Neke od ovih reformi su na stalnom dnevnom redu svih vlada u svijetu, unapređenje zdravstva itd. Jedino vidim da rastu plaće, i to posebno u mandatu naše vlade, i to dosta. Važno je da se ovaj dokument odobri i da se krene u investicije", dodao je.
“OIB je bio velik iskorak, puno je napravljeno, ali sve evidencije još nisu povezane”, rekao je Marić. “Sustav e-građani je jako dobar, no slabo prepoznat u općoj populaciji", dodao je Marić.
Ministar Josip Aladrović odgovorio je za pitanje je li analizirano zašto nije proveden neki dobar program. Aladrović se referirao na konkretan problem reforme plaća. “Nije bilo moguće provesti sve reforme iz domene plaća. Zato smo u plan oporavka dodali kao mjeru reorganizaciju plaća i u državnoj i javnoj upravi. U idućem razdoblju to možemo provesti".
Upitani o konkretnim projektima, ministar Tomislav Ćorić rekao je da će se kroz plan oporavka financirati biorafinerija Sisak. "Biogoriva su goriva budućnosti i to je smjer INA-e koji otvara perspektivu na tržištu".
Beroš: 'Ne bježimo od duga'
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je "ovaj plan je važna karika u lancu reforme zdravstva. Jačanje otpornosti je nikad važnije. Dva osnovna cilja su adekvatan odgovor na aktualne izazove u smislu i tumorskih bolesti, ali i na zarazne bolesti kao što sad svjedočimo u kontekstu pandemije. Potom osigurati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite. Uzimajući u obzir vremenska ograničenja, plan ima pet koraka. Prvi je unaprjeđenje kvalitete u sklopu kojeg se planira financiranje mobilnih ambulanti i ljekarna te dogradnja raznih objekata. Drugo je uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, donesen je i strateški okvir borbe protiv raka. Nadalje planira se uspostava nacionalne onkološke mreže i uvodi se sustav strateškog upravljanja ljudskim resursima. Time će se omogućiti brojne nove specijalizacije. Imamo i mjere za financijsku održivost sustava", rekao je Beroš.
Komentirao je i dug prema veledrogerijama, rekavši da ne bježe od duga. "Vlada je odredila 900 milijuna kuna za veledrogerije kako smo s njima usuglasili oko raspodjele. No, to je samo početak. Ne bježimo od duga. Vlada će ga podmiriti, ali taj novac nije bačen u zrak, nego je utrošen za liječenje".
Dodao je da očekuje očitovanje ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića, govoreći o problemu obustave lijekova. "Preliminarno je rekao da ne fali, lijek je zatražen unaprijed zbog putovanja. Čak odgođena primjena tog lijeka nema utjecaja na krajnju terapiju. Zbog organizacije se može dogoditi da netko ne dobije lijek isti dan, no svi su ravnatelji dobili jasan naputak da se o tome mora voditi računa i upozoriti ministarstvo ako ima nestašica na vidiku. Zasad informacija o nestašicama nema", poručio je.
O porastu broja zaposlenih do 2024.
Aladrović je na pitanje ne čini li im se malo preoptimističnim da će do 2024. godine biti zaposleno oko 100 tisuća novih radnika, rekao da im se to čini ostvarivim. "Kroz razvojnu strategiju smo definirali ciljeve. Smatramo u Ministarstvu rada da je ovaj postotak od 70 posto dostižan. Broj radnika, tj. osiguranika na burzi može biti viši. Oko 160 tisuća ljudi je nezaposleno. Očekujemo da ćemo, što uvozom radnika, što aktivacijom radnika sa HZZ-a, ostvariti održivost sustava".
Ćorić je dodao da je cilj otvoriti Zakon o javnoj nabavi i ići prema ozelenjavanju javne nabave. "Cilj je da se sustav prilagodi onome što želimo, a to je skraćivanje lanca javna nabave što otvara mogućnost da bliži opskrbljivači u tome zauzmu adekvatnije mjesto. Što se tiče ministarstva, ići ćemo za tim da primjerom pokažemo kako to učiniti. Učinkovitost sustava javne nabave pitanje je u cijeloj Europi i treba ići za maksimalnom transparentnošću postupaka prema javnosti", rekao je.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govorila je o segmentu kulture u okviru plana oporavka. "Previđeno je ulaganje u kulturnu industriju. Ulaganja moraju biti vezana uz reforme, naglasak je na normativnom okviru vezano uz monetizaciju intelektualnog vlasništva na digitalnom tržištu i povećanje konkurentnosti mikro tvrtki. Drugi segment je medijska industrija i sustav provjere činjenica, te ulaganje u profesionalno novinarstvo", rekla je.
