U HDZ-u mogu biti zadovoljni zbog profiliranja HDZ-a kao moderne europske stranke desnog centra čvrsto ukorijenjene u vrijednostima njihove platforme, Europske pučke stranke, kaže Plenković u intervjuu u Glasu Slavonije.
Dodaje kako zbog toga misli da je uspio u namjeri da postupno mijenjaju HDZ te tako mijenjamo i Hrvatsku nabolje. Smatra da je uspio unutar godine dana promijeniti HDZ toliko da čvrsta pozicija desnog centra više ne može biti ugrožena.
"Kada pogledate retoriku političara na hrvatskoj sceni, moj je dojam da HDZ-ovi dužnosnici na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini imaju najumjereniju i najkorektniju retoriku. Kroz proteklu godinu nismo otvarali ni jednu temu kojom bismo potencirali populističke teze ili niske strasti", kaže Plenković.
"Ljudi koji imaju vrijednosti vezane uz domovinu, uz crkvu, obitelj, za sve tradicionalne hrvatske vrijednosti. Kada to stavite u jedan širi europski kontekst, jednu novu kulturu dijaloga, politiku orijentiranu na poboljšanje životnog standarda, na gospodarske teme, onda mislim da dobivamo paket koji uživa potporu većinskog dijela hrvatskih birača neovisno o kojim je izborima riječ. To vidim kao veliko postignuće", uvjeren je predsjednik Vlade i HDZ-a.
Unutarstranačka demokracija
Govoreći o unutarstranačkoj demokraciji, i nedostatku iste kod svih hrvatskih stranaka, Plenković kaže da, što se tiče HDZ-a, u razdoblju njegove prve godine mandata nije bilo ni vremena, a ni potrebe ponovno ići u unutarstranačke izbore nakon održanih izbora u proljeće 2016. Dodao je i da mislim kako ne bi bilo dobro ni da se stekne dojam da se stranke i političari kontinuirano bave sami sobom.
Uz to, "HDZ je velika stranka koja počiva na načelu supsidijarnosti. Vodimo intenzivan dijalog s našim županijskim organizacijama, Središnjim odborom, Nacionalnim vijećem. Uveli smo praksu da se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu održava sastanak Predsjedništva zajedno s Nacionalnim vijećem, dakle, okupljaju se praktički svi čelnici županijskih organizacija. Na taj način ta su dva tijela do u detalje informirana o svim bitnim političkim zbivanjima u zemlji, o tome što radi Vlada, što radi Hrvatski sabor i što radimo kao stranka. To se pokazalo jako korisnim."
Uspjeh u zahtjevnom zadatku
Povodom približavanja prolaska prvih 100 dana od aktiviranja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, Plenković kaže kako je njegova Vlada "uspjela u tome izrazito zahtjevnom zadatku".
"Ostvarili smo dva temeljna cilja. Prvi je da smo uspjeli vratiti povjerenje. Zato što kompanija s bivšim vlasnikom više nije uživala povjerenje kreditora i partnera, sve je dolazilo na naplatu. Tog trenutka Vlada je napravila taj iskorak i krenula u izvanrednu upravu i omogućila ne samo dobivanje, i to u dva navrata, svježe likvidnosti, nego i novu vrstu dijaloga između dobavljača, vjerovnika, same kompanije, dijaloga koji je izvanredni povjerenik imao u zemljama u okruženju", objašnjava Plenković.
Prvo se snimalo stanje
"Drugo, uz odabir međunarodnih savjetnika za poslovno i financijsko restrukturiranje došli smo u poziciju da se prvo snimi stanje u cijeloj tvrtki, zatim uspiju dogovoriti novi krediti prema povoljnijim uvjetima koji su omogućili otplatu velikoga dijela starih obveza, i ono što je najvažnije novac i vrijeme za restrukturiranje sljedećih godinu dana. Dakle, tu smo praktički bez izgubljenih radnih mjesta, bez potresa za financijsku stabilnost zemlje, došli u poziciju da upravljamo procesom. Kriza ne upravlja nama, nego mi njome, što je, prema mome mišljenju, najvažnije u ovome trenutku."
Predsjednik Vlade ispričao je kako je još u travnju, na sastanku s Hrvatskom udrugom poslodavaca rekao da ovaj slučaj mora imati transformativni učinak za način poslovanja u Hrvatskoj. Postojao je jedan akter na tržištu u odnosu s kojim su svi bili manje ili više u nekoj vrsti podređenog položaja, ili čak pune ovisnosti u ekonomskom smislu.
Plenković smatra da to nije dobro, te da mora osnažiti sve regulatorne mehanizme, posebno mjenično poslovanje, nadzor faktoring društva, kao i kontrole HNB-a, HANFA-e i svih regulatora koji postoje, kao i same države.
Treba i voditi računa o pitanjima kvalitete revizije, ali i potrebi jačanja kvalitete korporativnog upravljanja i odnosima odgovornosti unutar same kompanije.
