Vlada je objavila Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a u tom dokumentu na 80 stranica Hrvatskoj se predviđa prekrasna budućnost. Tako piše da će suđenja trajati kraće, pacijenti s karcinomom će brže dobivati terapiju, operirat će nas roboti, obnovit će se zgrade stradale u potresu, naplata cestarine odvijat će se elektronički, fakulteti će se digitalizirati, razvijat ćemo domaće automobile bez vozača i bolje ćemo gospodariti otpadom.
Među ostalim piše, da ćemo živjeti dulje. Vladin nacrt pun je prijedloga koji će poslužiti da od EU idućih pet godina dobijemo skoro 50 milijardi kuna, a dok ne provedemo reforme ne možemo dobiti ni milijardu eura.
Iako o reformama u Hrvatskoj svi pričaju, one su kao nekakvo mitsko biće, poput Čudovišta iz Loch Nessa - nitko ih još nije vidio.
Veliki privatni projekti za koje će Vlada tražiti EU novac
Dva velika privatna projekta za koje će Vlada kroz Nacionalni plan tražiti novac iz EU su Rimčev automobil bez vozača koji je potpuno pod kontrolom računala i rafinerija u Sisku pretvorena u biorafineriju za proizvodnju bioetanola, izvještava RTL Direkt.
"Da su to projekti koji u potpunosti afirmiraju sve ono o čemu je gospodin predsjednik govorio prilikom predstavljanja Nacionalnog plana, i zelenu i digitalnu agendu u punom smislu te riječi", kazao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
Riječ je o jedina dva predstavljena privatna projekta, dok se ostalih 80 stranica Nacionalnog plana odnosi na javni sektor. Dobar dio od tri milijarde kuna predviđenih za pravosuđe trebao bit se potrošiti na skoro 15 godina stari projekt Trga pravde. Riječ je o mjestu gdje bi sva pravosudna tijela u Zagrebu bila na jednom mjestu. No, na njega ide tek desetina sredstava.
Najviše odlazi na gospodarstvo, preko 26 milijardi kuna ili 54 posto ukupnog iznosa. Na 15 posto mogu računati obrazovanje i znanost, dok tržište rada, zdravstvo i Inicijativa za obnovu zgrada mogu računati na 4,5 i 12 posto. U prometnom sustavu spominje se najviše konkretnih investicija. Tako se spominje konačno uvođenje elektroničkog sustava naplate cestarine kao i obnova nekih dionica željezničkih pruga, u što se ubraja i ona od Ogulina do Splita.
'Plan kao da je pisala Radnička fronta, a ne HDZ'
U nacrtu se spominje i obnova dionice od Kustošije preko zapuštenog Zapadnog do Glavnog zagrebačkog kolodvora, a tu je i modernizacija tramvajske infrastrukture. Tek se trebaju definirati planovi, rokovi i iznosi. Stručnjaci upozoravaju da je vrag u detaljima te kažu da im smeta što novac dominantno odlazi javnom sektoru.
"Ako taj plan bude izgledao na način da će dominantno investicije ići kroz javni sektor, onda doslovno možemo reći da je taj plan mogla pisati vlada koju je vodila Radnička fronta, a ne HDZ", kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu ua RTL Direkt.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) očekivano nisu zadovoljni te još čekaju da ih se uključi u razgovore. "Očekivali smo puno više, puno detaljnije, da će biti puno lakše za komentirati, pred nama je dosta težak posao, ali se nadamo da ćemo ipak biti uključeni", kazao je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-a.
Drugačija reakcija u drugim državama
Tako su u labinskoj tvornici za proizvodnju peći i kotlova očekivali više, po uzoru na neke druge države.
"Primjerice Italija je drugačije reagirala, tako da naša kuća tamo u ovom trenutku za sve investicije u 4.0 industriju do 2,5 milijuna eura, ima povrat kroz grantove do visine od 50 posto", kazao je Kristian Krpan, direktor tvrtke MCZ i šef granske Udruge metalne industrije pri HUP-u.
"Bez reformi nema investicija. Ovo nije helicopter money", priznaje i sam premijer Andrej Plenković. Sve to traži ono što se već godinama odgađa. Same fraze u planu kažu da bi nam trebali početi teći med i mlijeko. Čak se u nacrtu spominje i uključenost građana u borbu protiv korupcije.
Premda je premijer neki dan rekao da ne vjeruje u basne, čini se da šef Vlade ipak vjeruje u bajke.
