Šteta da prođe ispod radara. Nakon što je Hrvatska dobila "zeleno svjetlo" za Schengen, nakon prvih izvješća o odluci Europske komisije o pristupanju Hrvatske schengenskom području, moglo bi se zaključiti da je Europska komisija u protekle tri godine nadzirala uglavnom događanja na granici, implementaciju sofisticirane tehnologije i sigurnosnu situaciju. Naravno da je to bitno, ali ako se pročita cjelovito Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Europskom vijeću, postaje jasnije da se i za Schengen nadziralo mnogo više, te da put do stvarne primjene ne ovisi samo o tome što će se zbivati na granicama, nego u značajnoj mjeri ovisi i o unutarnjim reformama, ali i demokratskim standardima kojima težimo.
Na žalost, ni premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije povodom "zelenog svjetla" nije osjetio potrebu informirati javnost da se od Hrvatske još mnogo očekuje i u borbi protiv korupcije, pa i u borbi – protiv sukoba interesa. Upravo na području koje njega žulja zadnjih mjeseci: nedavno je grmio s press konferencije kako njegova Vlada neće dostaviti tražene dokumente Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa za tzv. slučaj Helsinki, a potom se obračunavao s Povjerenstvom i zbog odluke da je on morao objaviti kod imenovanja veleposlanika u Velikoj Britaniji, Igora Pokaza, da mu je to vjenčani kum. Koliko je Hrvatska nisko na europskoj ljestvici borbe protiv sukoba interesa vjerojatno svjedoči podatak da je predsjednica Povjerenstva prijavila premijera Plenkovića GRECO-u (Antikorupcijskom tijelu Vijeća Europe) zbog političkog pritiska.
U dokumentu koji je Europska komisija uputila zastupnicima u Europskom parlamentu i Europskom vijeću, ali i cjelokupnoj javnosti, u kojem su analizirane evaluacije provedene između lipnja 2016. i svibnja 2019. u kojima je ispitano kako Hrvatska primjenjuje schengenska pravila i standarde, osim što je proanalizirano kakve je sve mjere Hrvatska provela za učinkovito upravljanje vanjskim granicama, Komisija je izvijestila i o ispunjavanju obveza koje je Hrvatska preuzela u okviru pregovora o pristupanju koja su relevantna za schengenska pravila. Zanimljivo je da je posebno mnogo prostora posvećeno pravosuđu, poštivanju temeljnih prava i borbi protiv korupcije.
Premijer Plenković i Dubravka Šuica koja bi trebala postati potpredsjednica Europske komisije
Od pravosuđa do borbe protiv korupcije i sukoba interesa
Naglašeno je da Hrvatska treba nastaviti i osigurati učinkovitu provedbu reforme pravosuđa, nastaviti jačati neovisnost, odgovornost, nepristranost i profesionalnost pravosuđa, poboljšavati učinkovitost pravosuđa, osigurati održivost relevantnih rezultata temeljenih na učinkovitim i nepristranim istragama, kazneni progon i sudske presude u organiziranom kriminalu i slučajevima korupcije na svim razinama – uključujući i korupciju na visokoj razini, posebno u slučajevima javne nabave. Od Hrvatske se posebno traži i poboljšanje pojačanih mjera prevencije u borbi protiv korupcije i sukoba interesa, te poboljšanje zaštite ljudskih prava.
Drugim riječima, da bi Hrvatska doista ušla u Schengen, nije dovoljno samo sređivati situaciju na dugoj i ranjivoj granici, važno je unapređivati i demokraciju unutar granica. Ustrajati u borbi protiv korupcije i pronalaziti rješenja za još učinkovitiji nadzor i sankcioniranje potencijalnog sukoba interesa.
U dokumentu Europske komisije naglašeno je da postoji stanovita "zabrinutost" u vezi sa sukobom interesa, "osobito na lokalnoj razini, ali i tvrtkama u državnom vlasništvu, odnosno u tvrtkama pod kontrolom države". Naglašeno je da se priprema novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa i evidentno je da se očekuje proširivanje razmatranja sukoba interesa, primjerice veze između uprava poduzeća, predsjednika i članova uprava tvrtki u većinskom vlasništvu jedinica lokalne uprave, s predstavnicima lokalne vlasti. Očekuje se olakšavanje procedura za izricanje sankcija državnim dužnosnicima koji ne unose točne podatke u imovinske kartice, ali i širenje kruga nadziranih dužnosnika i pojačavanje mehanizama za sankcioniranje. Kritizira se i činjenica da još uvijek nije reguliran tzv. "revolving doors" mehanizam zapošljavanja u javnom sektoru, te se očekuje razvijanje mehanizama kontrole dužnosnika na svim razinama po pitanjima mogućeg sukoba interesa.
Pitali smo Natašu Novaković, predsjednicu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, kako komentira činjenicu da je jačanje nadzora sukoba interesa Europska komisija naglasila i kao preduvjet za potpuni ulazak u Schengen i nije li to i svojevrsna poruka Vladi, posebno premijeru, koji otvoreno "ratuje" protiv nekoliko posljednjih odluka Povjerenstva.
Predsjednica Povjerenstva za sukob interesa Nataša Novaković
'Šteta što vladajući ne vide značaj sprječavanja sukoba interesa'
Predsjednica Novaković kaže da pozdravlja svako naglašavanje i razumijevanje važnosti nadziranja i sankcioniranja sukoba interesa kao demokratske tekovine. "Smatramo izuzetno važnim jačanje instituta sukoba interesa kroz adekvatan zakonodavni okvir. I samo Povjerenstvo iznijelo je primjedbe na nacrt prijedloga Zakona istovjetne onima koje je sada prepoznala i istaknula Europska komisija. Stoga nam je drago da su navedene primjedbe ugrađene u ovaj dokument te su postavljena jasna očekivanja od Hrvatske u tom području. Žalosno je što istovremeno vladajući u Republici Hrvatskoj ne vide značaj sprječavanja sukoba interesa kao temeljenog preventivnog mehanizma u borbi protiv korupcije te umjesto da podupiru, svojim izjavama otežavaju rad Povjerenstva kao neovisnog državnog tijela", kaže Nataša Novaković za Net.hr.
Na naše pitanje, smatra li da je i prilikom objave da je Europska komisija ocijenila kako Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u schengenski prostor, premijer trebao naglasiti što se sve očekuje od Hrvatske na unutarnjepolitičkom planu, u području pravosuđa, borbi protiv korupcije i podizanju demokratskih standarda, Novaković odgovara da – ne može govoriti o tome. Ali i dodaje da je Povjerenstvo tijelo koje se kroz svoju praksu uvijek zalagalo za podizanje razine transparentnosti u svim aspektima djelovanja nositelja javne vlasti, pa bi "svakako bilo poželjno da građani budu upoznati sa svim bitnim zahtjevima koje je Europska komisija stavila pred Hrvatsku."
U situaciji u kojoj premijer i mnogi drugi visoki dužnosnici optužuju Povjerenstvo da je "politički instrumentalizirano", predsjednica Novaković ističe da joj je važna podrška Europske komisije i drugih međunarodnih organizacija. No, teško joj je procijeniti hoće li ovakva podrška europskih institucija doista utjecati na donošenje kvalitetnijeg i jačeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa. "Mi smo optimistični i nadamo se da će se stav vladajućih prema Povjerenstvu ipak promijeniti, a što će biti vidljivo i kroz tekst novog Zakona", kaže Novaković.
A hoće li njezina prijava GRECO-u utjecati i na daljnju ocjenu hrvatskog napredovanja u borbi protiv sukoba interesa?
Informacije koje je GRECO zaprimio od Povjerenstva bit će, kaže Novaković, uzete u obzir na plenarnoj sjednici GRECO-a u prosincu ove godine prilikom rasprave o nacrtu izvješća za Republiku Hrvatsku u V. evaluacijskom krugu.
"Također, pozvani smo da obavještavamo GRECO o daljnjem razvoju događaja", saznajemo od predsjednice Povjerenstva. Nesumnjivo, i to su informacije koje će bitno utjecati na hrvatski put do "pravog Schengena", neovisno o tome priznalo se to ili ne u službenoj komunikaciji Vlade Andreja Plenkovića.
