Umjesto u srijedu, sjednica hrvatskog sabora počela je u 9.30 sati na kojoj će se naći prijedlog izmjena državnog proračuna za 2018. godinu. Ukupni prihodi trebali bi tako biti povećani za 144 milijuna kuna u odnosu na originalno planirane te će iznositi 129,2 milijarde kuna.
Podsjetimo, proračun za 2019. temelji se na procjeni gospodarskog rasta nešto manjoj od tri posto BDP-a. Rastu planirani prihodi na 136 milijardi kuna, a rashodi bi trebali biti nešto iznad 140 milijardi kuna, uz manjak od 0,4 posto BDP-a. Premijer Andrej Plenković poručio je da žele obećati manje, a realizirati više pa zato i višak u proračunu tek od 2021. godine. Ove godine računicu su pomrsila jamstva Uljaniku teška oko četiri milijarde kuna.
Profesori i studenti Pravnog fakulteta prisutni su na sjednici.
Marić: Rasterećenje gospodarstva u smislu poreznih stopa i smanjivanje poreznog opterećenja
Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je, predstavljajući u Saboru godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2017., kazao kako je vidljivo rasterećenje gospodarstva u smislu poreznih stopa i smanjivanje poreznog opterećenja, povećanje određenih izdvajanja kako za mirovine i zdravstvo tako i za javne odnosno državne službe.
„Godine 2017. ostvaren je rast BDP-a od 2,9 posto kao što je bio slučaj godinu prije toga, a mogu reći i kao što je slučaj i ove godine. Najveći doprinos dolazi od domaće potražnje, dok je pojedinačno najveći rast zabilježen na izvozu roba i usluga, realni rast od nešto preko šest posto”, rekao je Marić.
Napomenuo je kako i dalje postoji poprilično visoka razina uvozne ovisnosti, kako izvoza, tako i općenito domaće potražnje, pa je i uvoz roba i usluga, zabilježio rast od osam posto. Pohvalio je rast i oporavak građevinskih aktivnosti te naglasio kako je 2017. tada bila povijesno najbolja godina i po pitanju turističkih pokazatelja.
"Zabilježen je i pozitivan saldo tekućeg računa platne bilance 3,9 posto BDP”, rekao je Marić.
U 2017. godini, ističe, imamo suficite, kako na platnoj bilanci tako i u proračunu.
"Prihodi su u 2017. ostvareni u iznosu 122,7 milijardi. Porezni prihodi su u 2017. izvršeni u iznosu 75,2 milijarde kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje od pet posto i također tih 0,2 posto u odnosu na prvotni plan”, navodio je ministar Marić koji je u izlaganju posebno apostrofirao učinke porezne reforme.
U porezu na dobit, kazao je, smanjena je stopa sa 20 na 18, a za male i srednje koji imaju promet do 3 milijuna kuna godišnje, na 12 posto, što, rekao je, znači da 85 posto obveznika poreza na dobit, plaća porez po stopi od 12 posto.
PDV i dalje najizdašniji prihod
„PDV je i dalje najizdašniji prihod. On je izvršen u iznosu od 47,6 milijardi kuna, što je također povećanje u odnosu na prethodnu godinu”, rekao je Marić.
Prihodi od posebnih poreza i trošarina, navodio je, iznose 15,1 milijardu kuna, što je također porast od 2,6 na međugodišnjoj razini.
„Što se tiče prihoda od pomoći, oni su ostvareni u iznosu od 8,5 milijardi kuna, a najveći dio tih pomoći se odnosi na europske fondove. Europski fondovi prošle godine negdje su na razini oko 7,5 milijardi kuna. Ostatak u ovoj 2017. godini odnosi se i na neke kompenzacijske mjere koje kada su davane prema državnim bolnicama, u smislu transfera prema sustavu zdravstva su između ostaloga knjiženi na prihodima od pomoći”, navodio je Marić.
Što se tiče rashodne strane, ukupni rashodi izvršeni su, rekao je, u iznosu od 125 milijardi kuna, što je 98,6 posto planiranog proračuna.
Na ukupne rashode, podsjetio je, djelovale su i kompenzacijske mjere za jedinice lokalne područne samouprave. "Financijski rashodi Državnog proračuna izvršeni su u iznosu 9,7 milijardi kuna što je ispod plana. Naravno da je proračun taj koji gro ukupnih rashoda ili financijskih rashoda plaća, ali 2017., kada se zbroji 2016. i 2017., imamo smanjivanje od preko dvije milijarde kuna ukupnih troškova kamata, dakle ne malo smanjivanje”, rekao je ministar financija.
Podsjetio je pri tome kako je u jednoj godini, 2015., plaćeno gotovo 12 milijardi kuna kamata, što je te godine bio gotovo kompletni proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja.
"2017. godine suficit proračuna opće države je 3,2 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a. Javni dug na kraju godine završio je na razini 77,5 posto BDP-a što je dodatno smanjivanje u odnosu na godinu prethodnu za nešto preko tri postotna boda BDP-a”, naglasio je Marić.
Sabor u ponedjeljak objedinjeno raspravlja i o izvještaju o primjeni fiskalnih pravila za 2017. te o izvješću o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za istu godinu koje podnosi Državni ured za reviziju.
Oporba: Novca ima, povećajte plaće
"I ovo izvješće pokazuje da novca u proračunu ima, sada je idealno vrijeme da se povećaju plaće za zdravstvene djelatnike, učitelje, profesore, socijalne radnike. To je najbolji način da preokrenemo trendove u drugom smjeru”, poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).
S tim se slaže i SDP-ov Gordan Maras.
"Evidentno je da u našem proračunu, nakon što se nekoliko godina za redom ostvaruju stope gospodarskog rasta postoji prostor da se iziđe u susret učiteljima, zdravstvenim djelatnicima, javnim službama više od onoga što ste im ponudili, a to je tri postotno povećanje. Dajte ljudima koji su godinama zanemarivani, a rade najodgovornije poslove, veću plaću kroz proračun”, poručio je SDP-ov Gordan Maras.
Ministar Marić je podsjećao kako je 2017. po prvi puta od 2009. korigirana osnovica u tri navrata po dva posto, a sve skupa šest posto. "Za iduću godinu ponuđeno je 3 posto povećanje osnovice. Kad razgovaramo s predstavnicima sindikata zaposlenih u državnim i javnim službama dolazimo otvoreno, jasno i transparentno i nikad na stol ne stavljamo nešto što je nerealno i van fiskalnih mogućnosti”, odgovorio je Marić.
Nezavisni Tomislav Žagar ustvrdio je kako su za pozdraviti poruke resornog ministra Marića i premijera Andreja Plenkovića o kontroli deficita.
"Međutim ne može se dogoditi da ono što treba biti pokretač bude na kraju glavni cilj. Održavanje deficita bi trebalo biti u funkciji ostvarivanja svih javnih politika, a ne obrnuto da nam jedini cilj bude držanje deficita pod kontrolom. A što je s drugim javnim politikama, zdravstvom, školstvom, svim onim što će ta stabilnost deficita ili stabilnost javnih financija omogućiti”, pitao je Žagar.
Ministar Marić složio se da javne financije nikako ne smiju biti „izdvojeni otok”. "One moraju na određeni način i izravno i neizravno biti u funkciji gospodarskog rasta, a o tom rastu one dobrim dijelom i ovise. To je glavni izazov u vođenju javnih financija i fiskalne politike da se nemali broj puta i nepomirljivi ciljevi moraju izbalansirati”, rekao je Marić.
Nitko, kazao je, ne bi bio sretniji od njega da se mogu dati veće plaće u državnim i javnim službama, podmiriti sve obveze u zdravstvu i staviti ga na održivu putanju, podići mirovine no i dodao je kako sve to treba balansirati u smislu ograničenja.
Mikulić: Dok je bio ministar, Maras je imao poseban lift u Ministarstvu
Zastupnik Andrija Mikulić (HDZ), predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, prozvao je u ponedjeljak SDP-ova Gordana Marasa da se ne može nametnuti u Skupštini, pa koristi saborsku govornicu, te da je, dok je bio ministar, u Ministarstvu imao poseban lift kojim se penjao do ureda.
Dok je Maras bio ministar, toliko mu je bilo stalo do hrvatskog naroda, da bi ga vozač doveo u Ministarstvo u prizemlje, a imao je poseban lift kojim se penjao do svog ureda, izjavio je Mikulić koji je Marasu spočitnuo i da je sa samo 800 glasova izabran za predsjednika SDP-ova Gradskog odbora, što je, kaže, broj glasova koje u HDZ-u dobiva predsjednik područnog odbora.
Mikulić je to izjavio reagirajući na Marasove izjave kako je sramotno da se „političko-trgovačka simbioza između HDZ-a i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića u Hrvatskom saboru preselila u Gradsku skupštinu” i da se ne može novcem građana Zagreba kupovati politička potpora.
Mikulić uzvraća da Marasov klub u skupštini ima samo pet od 51 zastupnika, da su dva SDP-ova zastupnika prešla u drugi, Bandićev klub, da Maras uporno dolazi u skupštinu želeći održati tiskovnu konferenciju, iako na to nema pravo, jer nije zastupnik u skupštini.
Polemika između Marasa i Mikulića toliko je prešla okvire Poslovnika, da im je predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrekao opomene, baš kao i Željku Glasnoviću (NzH) i nezavisnom Bojanu Glavaševiću.
Prepucavanje Zekanovića i Jandrokovića
Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović poručio je u ponedjeljak kako su i Istanbulska konvencija koju je Sabor nedavno donio i Marakeški sporazum o kojem se sada govori dokumenti koji su u suprotnosti s onim što suverenost svake države znači.
„Marakeški sporazum je dokument od 34 stranice i s 23 cilja, većina toga lijepo izgleda, govori se o migracijama, o suverenosti država, sprječavanju migracija, ali ima i poglavlje koje je jako interesantno, poglavlje broj 5, koje kaže 'poboljšati dostupnost i fleksibilnost puteva regularnih migracija. Što to znači 'regularno'”, pitao je Zekanović u stanci na početku saborskog zasjedanja.
On, kaže, razlikuje legalno i ilegalno. "Je li za premijera Plenkovića situacija koju imamo na granici s BiH kada migranti nasilno ulaze u Hrvatsku regularna migracija ili neregularna? Mi to ne znamo”, rekao je Zekanović.
Ističe kako je Marakeški sporazum obvezujući. „U njemu se govori o prednostima i izazovima migracija. Pa kad se govori o prednostima treba govoriti i o nedostacima. Sve države koje se obvežu na njega će morati voditi računa o tome što mediji govore o migracijama da se ne bi slučajno dogodilo da netko ima negativan ili loš stav o migracijama”, ustvrdio je Zekanović i dodao da ga sve to podsjeća na komunističko razdoblje.
Marakeški sporazum, poručuje, neće donijeti ništa radikalno u pet sekundi, ali može biti okidač za veliki val migracija, za što Hrvatska nije spremna.
Dok je zastupnik Hrasta govorio o Marakeškom sporazumu, u jednom trenutku tijekom izlaganja do šefa Sabora stigao je šef HDZ-ovog kluba zastupnika Branko Bačić.
"Kolega, malo tiše molim Vas", opomenuo je Zekanović one koji su šaptali.
"Hvala na upozorenju", ironično je rekao vidno ljutiti Jandroković.
"Izvrsno, predsjedniče Sabora", dodao je Zekanović i pokazao mu ‘palac gore’ i nastavio: "Kada premijer bude govorio ovdje, onda mu pričajte iza leđa. Mene to ometa".
"Nemojte mi dijeliti lekcije, molim Vas lijepo", odbrusio je Jandroković Zekanoviću.
"Zamolio sam jer stvarno me smeta", kazao je Hrastov zastupnik.
Anka Mrak Taritaš osvrnula se na slučaj ljekarnice koja je odbila prodati kontracepcijske pilule.
"Jedna mlada djevojka je s receptom otišla u zagrebačku ljekarnu čija magistra je odbila izdati kontracepcijske pilule. Quo vadis, Hrvatska? Konzervativizam koji je poharao Hrvatsku ostavit će iza sebe požar i pitanje je kad će stradati jedan život. Što znači priziv savjesti? Kad se radi svoj posao, treba ga raditi odgovorno. Pozivam ministra Kujundžića da odradi svoj posao i sve što treba obaviti, ljudi koji se protive određenim stvarima ne trebaju raditi taj posao.
Nitko ne treba suditi način kako netko živi unutar četiri zida. Otkud pravo jednoj djelatnici da odlučuje za nekog drugog? Probudimo se, pitajmo se kuda svi zajedno idemo jer put kojim smo krenuli nije dobar put."
Gordan Maras: HDZ 'prlja ručice' i na taj način trguje i kupuje političku potporu
Gordan Maras prvi je stupio na govornicu. "Želimo upozoriti na nešto dosad neviđeno u RH, a to je da vladajuća stranka, HDZ na sav mogući način pomaže gradonačelniku Bandiću da politički trguje u Gradskoj skupštini. Političko-trgovačka simbioza koja djeluje u saboru preselila se u Gradsku skupštinu. Sramotno je da HDZ dozvoljava takvu vrstu trgovine. Prljaju svoje ručice i na taj način trguju i kupuju političku potporu u Gradskoj skupštini Grada Zagreba", kazao je Maras pa nadodao:
"Vrlo jasno poručujem da je prvi put nakon dugo vremena
moguće pokazati da takva politika ne prolazi. SDP ječvrsta grana
koja neće dopustiti da se na taj način trguje glasovima
građana grada zagreba. Besramno je, sramotno je da HDZ moli boga
da uspije kupiti tri zastupnika u Gradskoj skupštini kako bi si
osigurao većinu."
