Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković s ministrima u posjeti je Varaždinskoj županiji gdje je obišao gradilište varaždinske Medicinske škole, koja će biti regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija u sklopu kojeg se provode dva EU projekta.
Premijer se također sastao s pet sjeverozapadnih hrvatskih župana - Anđelkom Stričakom, Darkom Korenom, Markom Marušićem, Željkom Kolarom te Matijom Posavcem na temu Razvojnog sporazuma u varaždinskoj Županijskoj palači.
Župani i članovi Vlade potpisali sui Razvojni sporazuma za područje sjeverozapadne.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da se radi o sporazumu vrijednom 15,2 milijarde kuna i da se on odnosi za cijelo razvojno desetljeće sjevera Hrvatske.
"I danas sam na ranijem sastanku istaknuo da je Hrvatska riješila sve svoje ključne nacionalne zadaće – imamo demokraciju i državu, institucije te je naš cilj nakon članstva u EU i NATO-u da prinosimo gospodarskom razvoju i boljoj kvaliteti života građana diljem Hrvatske. To je smisao ovog sporazuma. Inspiriran kvalitetnom provedbom okvira za Slavoniju, Baranju i Srijem, sada smo uspostavili sličan razvojni okvir i za sjever Hrvatske", rekao je Plenković.
Nastavio je da će korištenje nacionalnih sredstava, kao i sredstava EU te javnih sredstava biti prioritet u sljedećem razdoblju te da će se kroz nekoliko godina osjetiti poboljšanje kvalitete života građana.
"Treba shvatili i financijskom okviru uza županije - to je za Bjelovarsko-bilogorsku županiju dvije milijarde kuna, za Koprivničko-križevačku 788 milijuna, Krapinsko- zagorsku 875 milijuna, Međimursku 816 milijuna te Varaždinsku županiju milijardu i 475 milijuna kuna. Uz to su i zajednički projekti koji dovode cijeli okvir na 15,2 milijarde kuna. Tu je, naravno, i puno sufinanciranja projektno-tehničke dokumentacije za strateške i infrastrukturne projekte koji će se realizirati", rekao je premijer.
(Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell)
Koliko je potpisani sporazum važan, govori i to da je na potpisivanju bilo osam ministara, istaknuo je Plenković te nastavio:
"Činjenica, da smo u vremenu korone donijeli Nacionalnu razvojnu strategiju, da smo usvojili Nacionalni plan oporavka i otpornosti te da sada potpisujemo Razvojni sporazum za sjever, govori o tome kako i u krizi gledamo naprijed. Politika lovljena koraka sa zemljama srednje i istočne Europe, koje nisu imale rat i koje su u Europskoj uniji puno dulje od Hrvatske, neke od 2004.-e godine, a Rumunjska i Bugarska od 2007., je da nastojimo doći na razinu njihova razvoja, a nakon 2030. loviti razvojni korak i s onim članicama unije koje su živjele u demokraciji zadnjih 70 godina".
Prosjek razvijenosti nasprame EU od 41 do 57%o
Prosjek razvijenosti ovih pet županija naspram prosjeka EU je između 41 i 57 posto, pri ćemu je Varaždinska županija najrazvijenija, istaknuo je premijer koji je spomenuo i to da je ranije tijekom dana posjetio i Vindiju.
"To je jedna od naših najvećih prehrambeno-poljoprivrednih kompanija, koja zapošljava više od 4000 ljudi, koja je izvozno orijentirana i koja u svojoj grupaciji ima 12 kompanija. Ona sama po sebi znači kvalitetu i vođenje politike u korak s ekološkim standardima, ima više od 1300 kooperanata i to je bila poruka o uspješnoj priči koja ovdje postoji više od 62 godine. Ovo je bio moj prvi posjet Vindiji, nakon što je lani preminuo gospodin Drk, koji je vodio ovu kompaniju i koji je uz nastojanje da ona bude što uspješnija, uvijek vodio osjećaj o široj društvenoj odgovornosti, onom nešto krasi velike ljude i onima koji vode računa o zajednici i zato mu zahvaljujem".
(Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell)
O obnovi nakon potresa
Novinari su pitali istječe li rok za korištenje sredstva iz Fonda
solidarnosti da se malo toga iskoristilo i na koliko se može
produljiti rok za korištenje tih sredstava?
"To je realno i o tome sam razgovarao s predsjednicom Europske komisije prije nekoliko mjeseci. Moramo voditi računa o elementu progresivne štete - u Zagrebu je bio potres ožujku prošle godine, a na Banovini prije godinu dana - to je dovelo do toga da su se štete povećale i siguran sam da ćemo s jasnom argumentacijom doći do rješenja da se rokovi produlje i da se sredstava iskoriste. Vlada radi na tome i o tome itekako vodi računa. Dobro je da se potpisao ogroman broj ugovora za obnovu zgrada javnoga sektora i ta su sredstva tome namijenjena. U Zagrebu je prioritet konstrukcijska obnova - ako bi došlo do novih potresa pa imamo istu situaciju - i to zahtjeva opsežnu pripremu dokumentacije, a onda i izvođenja. Svi resori koji su bitni angažirani su.
Na pitanje, treba li sve ići brže rekao je da je to rekao više puta: "Ako ima tema na kojoj možemo i moramo biti bolji, to je ova i to ćemo i učiniti."
O cijepljenju:
Na pitanje je li zadovoljan dinamikom procjepljivanja, odgovorio je:
"Sinoć sam gledao na Netflixu 'Don't look up'. Dosta zanimljiv film... može se jako puno toga dovesti do apsurda u globalnim temama u vrijeme interneta, informacijskog kaosa i bizarnih procjena. Nažalost, došli smo do broja s kojim nismo zadovoljni. Do lipnja smo došldo 42 posto cijepljenih prvom dozom i tada je Vlada osigurala cjepiva baš za sve. I uočili smo trend pada - je li zbog ljeta, možda zbog bolje epidemiološkog situacije... Dio ljudi je poklanjalo povjerenje ljudima (na društvenim mrežama), ne Vladi, ministrima, epidemiolozima, nego drugima, to se događalo i u drugim zemljama".
(Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell)
Rekao je da je gospodarska šteta zbog korone premašila 40 milijardi kuna, ali da zdravstvo dobro funkcionira. Najavio je da će sutra imati sastanak s čelnicima bolnica kako bi podigli razinu spremnosti s obzirom na brzošireći soj omikron. Odbacio je kritike da je Vlada krivo komunicirala situaciju s koronom pa da je i zato niža procijepljenost među stanovništvom.
"Ne možemo na sve utjecati, nije do nas, mi smo sve učinili", rekao je. Dodao je da je do sad cjepivo primilo 2,25 milijuna ljudi i da to nije dovoljno.
O referendumu:
"Živimo u bitno drugačijem informacijskom vremenu nego što je bilo prije. Pogledajte ovaj film koji sam spomenuo i bit će vam jasnije. Situacija s COVID potvrdama dokaz je da je Vlada neintruzivna i da poštuje slobodu izbora. Potvrdu će dobiti svi cijepljeni, koji su se testirali i koji su preboljeli. Dio aktera lovi u mutnom, profiteri i paraziti", rekao je Plenković i osvrnuo se na mogući referendum:
"Neka donesu potpise za referendum na Trg Svetog Marka, ali njima očito treba još neko vrijeme. Ako su tako sigurni da ih imaju, što čekaju? Nemam pojma dal' se trguje s potpisima, tko ih ima ili nema. Idemo na novi Zakon o referendumu jer je ovo sad bezveze... To je otprilike kao da se glasa od 7 do 7 (sati op.a) i onda padne giljotinja svi gledaju što se desilo. A na referendumu toga nema, onaj koji skuplja potpisa ima tri godine da onda on to konsolidira, gleda, popiše, uveze...", rekao je.
"Hrvatska nije imala kulturu referenduma od 1991. godine, nije postojala, zato su ti zakoni takvi. Ja nisam protiv referendumskih inicijativa, dapače, ali one moraju imati neku glavu i rep. To vam je sve igra jedne stranke, malo vidljivosti, da ih se vidi", rekao je.
O tome kad će proraditi sljemenska žičara:
"Ne znam, valjda će dogoditi neki prateći pravilnik pa će ljudi ići na Sljeme, ne pratim to u detalje", rekao je Plenković.
O napadu na Banske dvore
"Vidim da će Hajdaš -Dončić, koji je poznat da me svojedobno s Grbinom prijavljivao Povjerenstvu za sukob interesa, suspendirani potpredsjednik SDP-a, koji ga valjda Bernardić nije na vrijeme izbacio, pa kad su oni zavladali izbacili su njega, govorim o tom profilu predsjednika za nacionalnu sigurnost. Mene kao premijera zanima otkud napadaču oružje i tko ga je naučio pucati i zašto. Kad dobijem te odgovore i malo širu sliku, onda ću biti zadovoljan, dotad neću", rekao je Plenković. Za Hajdaša Dončića je rekao da će on 'sigrno to doznati'.
Beroš o cijepljenju
Ministar zdravstva Vili Beroš također se obratio novinarima i
rekao da nije zadovoljan procijepljenošću:
"Kao država, Vlada i Stožer napravili smo sve da cjepivo bude
dostupno i besplatno.
Pitanje nepovjerenja – ako u svim drugim zdravstvenim situacijama
odlazimo liječnicima, kad nas zaboli zub ili slijepo crijevo,
tražimo pomoć, zašto sad ne vjerujemo? Svi smo cijepljeni
kao djeca i nismo postavljali pitanja. U tijeku smo najveće
pandemije u posljednjih 100 godina i ne želimo iskoristiti
blagodat koju nam je donijela znanost i struka – to mi je
neshvatljivo.
I jutros sam ponovo čuo detalje o lošim učincima cjepiva, i o tome treba govoriti, ali znanost i struka jedino mogu dati odgovor. Dolazi omikron, neće nas zaobići i moramo se pripremiti na to".
Osvrnuo se na gužvama za cijepljenje na zagrebačkom Velesajmu i rekao da se ona stvorila jer imaju manjak ljudi u administrativnim poslovima i da se cijepljenje neće prekidati sve dok se gužva ne riješi.
(Nikola Ćutuk/Pixsell)
Ministar graditeljstva Darko Horvat koji je govorio o obnovi nakon potresa i rekao da rade na aplikaciji kojom bi se produljilo vrijeme trošenja novca iz Fonda solidarnosti.
"Mi imamo 486 aplikacija, vrijednosti gotovo 12 milijardi kuna i temeljem njih sklopljeno je nešto više od 290 ugovora vrijednih gotovo 9 milijardi kuna. Dok se kolega Vanđelić nije odlučio maknuti s ovog posla da nije bilo odluka - one su tu i stižu", rekao je ministar. Dodao je da se dinamika diže i da sve aplikacije koje su u rukama projekanata da idu prema javnoj nabavi.
Kritike premijera Horvatu?
"Pitali su me jesam li dobio kritiku s oltara u Čučerju. To nisu kritike. Ja ne čujem samo kritiku 'požurite i budite brži', a ja odgovaram 'želimo biti kvalitetni"', rekao je Horvat.
