Dopis Predsjednice Republike i Zaključke okruglog stola prenosimo u cijelosti:
Poštovani predsjedniče Vlade,
Na poticaj Udruge Blokirani u ponedjeljak 19. lipnja 2017. u Uredu Predsjednice Republike Hrvatske održan je okrugli stol "Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“ na kojem su, osim ministra financija i ministra pravosuđa te zastupnika Hrvatskoga sabora, sudjelovali i istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi te predstavnici banaka i agencija za naplatu potraživanja.
Svrha okruglog stola bila je raspraviti problem prezaduženih i blokiranih građana s različitih gledišta, istaknuti potrebu stvaranja novog zakonodavnog okvira, koji će zaustaviti rast broja blokiranih građana i njihova duga te olakšati naplatu potraživanja vjerovnicima.
No, prije svega, željeli smo postići što veću društvenu vidljivost tog problema, koji, uz ostalo, povećava socijalno raslojavanje hrvatskoga društva. Željeli smo skrenuti pozornost na naše građane koji se zbog nastalog duga osjećaju zarobljenima, trpe psihičke traume i kojima zbog toga može biti, a mnogima već jest, ozbiljno narušeno zdravlje, da i ne govorimo o krajnje tragičnim ishodima.
Željeli smo istaknuti kako se djeci u prezaduženim obiteljima uskraćuje mogućnost željenog obrazovanja, kako su im time narušene mogućnosti za zapošljavanje i zaradu i kako izlaz iz te situacije sve više vide u emigraciji.
O kolikom ekonomskom i socijalnom izazovu je riječ, svjedoče podatci koji su i Vama vrlo dobro poznati. Republika Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna. Pridodamo li toj brojci blokiranih građana njihove obitelji, doći ćemo do brojke od gotovo milijun građana ili jedne četvrtine hrvatskog stanovništva koje je izravno pogođeno problemima prezaduženosti i svim teškim posljedicama koje iz toga proizlaze.
S obzirom na izneseno, uistinu zabrinjava činjenica, koju je više sudionika okruglog stola naglasilo, da do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga, mogu slobodno naznačiti, sistemskog problema hrvatske države. Nisu sagledani razlozi zbog kojih su građani došli u situaciju insolventnosti, a zatim i blokiranosti; nisu analizirane pozicije dužnika i vjerovnika s naslova vrste i osnove potraživanja; nisu napravljene procjene njihova udjela u tome, kao niti procjena uloge države kao subjekta koji prema Ustavu uređuje sve društvene odnose pa i ovaj.
No ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu, a to je da stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna dok čak 32 milijarde kune čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin. Dio ukupnoga duga čine i kamate koje su, prema riječima sudionika okruglog stola i prema pravomoćnoj presudi u kolektivnom sudskom procesu, bile nezakonito mijenjane na štetu korisnika kredita.
Da bi iznose za preplaćene kamate banke vratile oštećenim građanima, oni moraju pokrenuti skupu privatnu tužbu, iako su već prezaduženi i osiromašeni i za takvo što nemaju potrebnih sredstava.
Ono što posebno moram istaknuti jest zakonodavni okvir, koji je samo pogoršavao izneseni problem, nagomilavajući građanima nove troškove, umjesto da je omogućio brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak, uz stvarnu zaštitu egzistencijalnog minimuma i dostojanstva ovršenog građanina.
Sudionici okruglog stola su kao osobito problematične zakonske odredbe istaknuli ovlaštenja Financijske agencije u postupku ovrhe nad novčanim sredstvima, odredbe o visini troškova ovršnog postupka i raspodjele troškova na sudionike postupka, odredbe o ograničenju ovrhe na plaći, odredbe o minimalnoj zakonskoj cijeni ispod koje se nekretnina ne može prodati na dražbi, neučinkovitost sustava pravnih lijekova koji su na raspolaganju ovršeniku te odredbe koje onemogućuju učinkovito rješavanje dugova građana kroz osobni stečaj potrošača.
Stoga je i izneseno niz prijedloga rješenja u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.
Na posljetku moram spomenuti i ulogu države u rješavanju problema blokiranih građana. Sudionici okruglog stola zauzeli su stajalište kako nadležne institucije nisu poduzele odgovarajuće pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženosti građana pravodobno sanirala. Upravo suprotno, sudionici okruglog stola navode kako je izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom.
Ohrabruju stoga najave ministra financija i ministra pravosuđa o formiranju radnih skupina u okviru Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija koje bi sustavno rješavale iznesene probleme. Poglavito ohrabruju najave izmjena odredbi Ovršnog zakona u pogledu ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika i visine novčanih sredstava koja se neće smjeti ovršiti te najave o otpisu dugovanja blokiranih građana do visine prosječne plaće.
Međutim, moram Vam prenijeti kako sudionici okruglog stola drže da najavljene mjere nisu dovoljne niti sustavne. Stoga apeliraju na Vladu Republike Hrvatske da se rješavanju tog kroničnog i uistinu teškog problema pristupi temeljito i bez ikakve odgode.
Poštovani predsjedniče Vlade,
U punoj mjeri uvažavajući mjerodavnost Vlade Republike Hrvatske za donošenje potrebnih odluka, kao i razloge koji uvjetuju njihovo donošenje, molim Vas da, imajući u vidu iznesenu problematiku, nadležne institucije Vlade Republike Hrvatske razmotre priložene Zaključke okruglog stola "Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“.
S poštovanjem,
Kolinda Grabar-Kitarović
