Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak u Ateni kako drugu odgodu odluke Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za Schengen ne smatra "velikim pomakom" te je podsjetila da je Unija sada opterećena brexitom.
Odluka EK o tehničkoj spremnosti Hrvatske za pristupanje šengenskoj zoni bez unutarnjih kontrola granica više nije na dnevnom redu kolegija povjerenika 16. listopada, nego je pomaknuta na kolegij 22. listopada.
"Nije to neki veliki pomak" rekla je, navodeći da su mogući i tehnički razlozi.
U izjavi novinarima nakon prvog dijela sastanka Skupine Arraiolos posvećenog migracijama i gospodarskoj krizi izrazila je nadu "da neće biti političkih opstrukcija" te ponovila da je europskim kolegama rekla: "Na hrvatskim granicama štiti se i vaš teritorij".
Predsjednica pritom nije rekla na koga misli kada govori o "opstrukciji", no susjedna Slovenija u više je navrata rekla da bi se ulazak Hrvatske u Schengen mogao uvjetovati prihvaćanjem arbitražnog sporazuma.
Hrvatska zabrinuta sve većim brojem migranata u BiH
Predsjednica je izjavila da je Hrvatska zabrinuta sve većim brojem migranata u Bosni i Hercegovini i podizanjem izbjegličkih kampova uz granicu EU-a, s lošim uvjetima kao što je Vučjak unatoč tomu što je susjedna zemlja primila donirani novac nekih članica EU-a za njihovo primjereno zbrinjavanje.
Proširenje EU-a na jugoistok Europe "jedini je jamac trajne stabilnosti i sigurnosti", rekla je.
"Sporim" fokusiranjem Bruxellesa na zemlje jugoistočne Europe, aspirantice za ulazak u EU - Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, stvara se vakuum koji onda "popunjavaju neke treće strane koje nisu nužno dobronamjerne". I to predstavlja "sigurnosnu prijetnju na samim granicama EU", rekla je.
Migracije su bile jedna od glavnih tema sastanka grupe Arraiolos pri čemu su se sudionici zauzeli za zajednički i solidaran pristup.
Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da su govornici istaknuli da će broj migranata rasti i to je povezano s klimatskim promjenama na što je posebno upozorio portugalski predsjednik.
Poruke iz Bruxellesa "moraju biti puno jasnije" i praćene "konkretnim činima", rekla je Grabar-Kitarović novinarima.
U suprotnom, ljudi u tim zemljama okrenut će se nekim drugim opcijama, rekla je bez drugih objašnjenja.
Za nedavna posjeta Crnoj Gori i Makedoniji, američki državni tajnik Mike Pompeo upozorio je na rastući ruski i kineski utjecaj.
Posebno se zauzela za Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja još ima instituciju Visokog predstavnika.
Portugalski predsjednik Marcelo de Soussa rekao je da migracije iz Afrike i s Bliskog istoka Europa mora rješavati s afričkim partnerima i nikako samo kontrolom granica.
Turske prijetnje
I on i slovenski kolega Borut Pahor upozorili su na neprihvatljivost prijetnji turskog kolege Recepa Tayyipa Erdogana da će pustiti migrante na Europu.
"Ne koristi i nije dobro koristiti se migracijom kao prijetnjom", rekao je De Soussa, a Pahor je rekao da migranti "nisu oružje već ljudska bića".
Kad je o Turskoj riječ, predsjednica je podsjetila da je u siječnju turskome kolegi kazala da Hrvatska podržava turski put prema EU i da "je iznimno važno držati Tursku na europskom putu".
Predsjednica misli da nijedna strana ne treba ucjenjivati drugu, i da Bruxelles mora ispuniti svoje financijske obveze prema Turskoj koja je zbrinula gotovo tri milijuna izbjeglica iz Sirije.
"Ako pustite migrante, prve žrtve bit će vaši susjedi na Balkanu", države jugoistočne Europe, rekla je Grabar-Kitarović.
Prijetnje su i rast populizma, erozija europskih institucija, uvjerenje nekih država da probleme mogu rješavati same, podizanje žice i izolacija i koncentriranje na vlastite probleme, upozorila je.
