Filmom "Najsretniji dan u životu Ollija Mäkija" Juhoa Kuosmanena, finskim kandidatom za Oscara, u subotu je u kinu Europa otvoren Zagreb Film Festival, koji će u idućih devet dana u raznim programima prikazati stotinjak filmova.
Redatelj i glumica iz filma Oona Airola pozdravili su zagrebačku publiku uoči projekcije njihova filma, rekavši kao su ponosni što je upravo njihov film izabran za samo otvorenje festivala.
Ta biografska filmska priča o finskom boksaču kojemu je ljubav bila važnija od titule premijerno je prikazana na festivalu u Cannesu gdje je osvojila nagradu u programu Izvjestan pogled.
Nakon toga je nagrađivan i na nizu svjetskih festivala, finski je kandidat za nagradu Oscar, a natječe se i za nagradu Europske filmske akademije u kategoriji Otkriće godine.
Na svečanosti otvorenja kinu Europa, gdje se tradicionalno
održava festival, uručena je nagrada mreže europskih kina Europa
Cinemas za najbolji kino program u ovoj godini.
Članica UO Europa Cinemas Nina Peče tom je
prigodom istaknula je kako je riječ o priznanju za uspješan rad
na promociji europskog filma, njegov razvoj i budućnost.
"Sretni smo da smo u proteklih osam godina od kako upravljamo
kinom Europa od relativno zapuštenog prostora uspjeli ostvariti
dio svojih vizija te djelomično uspjeli renovirati neke od
prostora kina, otvoriti još jednu malu dvoranu i postali dom za
više od dvadeset raznih festivala i ostalih filmskih
manifestacija", rekao je izvršni direktor festivala
Hrvoje Laurenta.
Direktor festivala Boris T. Matić podsjetio je
kako kino Europa, koje je samo u prošlom mjesecu imalo 15 tisuća
gledatelja, ugošćuje premijere domaćih filmova, više 60 filmova u
redovnoj kino distribuciji i organizira niz raznih
programa.
Matić se nada da će ta nagrada, kao dokaz dobrog djelovanja i
rada, potaknuti i njihove partnere iz Grada Zagreba da
zajedničkim snagama obnove dvoranu.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin
rekla je kako to dosad najveće priznanje jednoj hrvatskoj
gradskoj kulturnoj ustanovi čini Zagreb ponosnim.
"To je priznanje i gradu Zagrebu koji je, ponukan akcijom "Daj mi
kino!", 2007. otkupio to 90 godina staro kino i dodijelio ga na
upravljanje umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival",
istaknula je.
Otvorivši festival, Kusin je poželjela ugodan boravak za više od
200 inozemnih gostiju festivala, čiji dolazak vidi i kao
dobru promociju Zagreba u svijetu te obogaćivanje turističke
ponude.
Otvorenje ZFF-a, na kojemu se okupilo niz osoba iz kulturnog
života, među kojima je bila i ministrica kulture Nina
Obuljen Koržinek, tradicionalno je mjesto na kojemu
Hrvatska udruga producenata dodjeljuje Nagradu Albert
Kapović.
Vanja Andrijević, članica Povjerenstva te udruge uručila je
ovogodišnju nagradu istaknutom hrvatskom producentu Ivanu Maloči,
koji je svoj govor zahvale posvetio Albertu Kapoviću,
utemeljitelju Hrvatskog audiovizualnog centra, prema kojemu se
nagrada zove.
"Kada je Albert osnivao HAVC, obilazio je od vrata do vrata, od
političara do političara, no oni mu nisu otvarali vrata. Bilo je
dosta teško, no uspio je, imao je snagu, volju, želju, viziju,
bio je odličan i nesebičan čovjek", istaknuo je.
Stotinjak filmova svih žanrova u 12
programa
Ove se godine u glavnom natjecateljskom programu natječe rekordan
broj domaćih filmova – od njih trinaest koliko ih se natječe za
Zlatna kolica u dugometražnoj konkurenciji, četiri su hrvatske
produkcije ili koprodukcije.
Tu su filmovi "Ne gledaj mi u pijat", dugometražni prvijenac
redateljice Hane Jušić i "Trampolin" Katarine Zrinke Matijević te
manjinske hrvatske koprodukcije, makedonski "Oslobođenje Skoplja"
Rade i Danila Šerbedžije te gruzijski "Kuća drugih" redateljice
Russudan Glurjidze, koji su aktualni predstavnici matičnih država
u kandidaturi za Oscara.
Filmovi odabrani za ovogodišnji glavni program žanrovski su
raznoliki, od komedija do drama, no festival je uvrstio dosad
najviše trilera, primjerice "Noćne životinje", novi film modnog
kreatora Toma Forda, koji je osvojio Nagradu
žirija u Veneciji, prvijenac rumunjskog redatelja Bogdana Mirice
- "Psi", križanac vesterna i trilera koji je osvojio nagradu
FIPRESCI u Cannesu, belgijski "Flamansko nebo" Petera Monsaerta i
"Miran čovjek" kinesko-kanadskog redatelja Johnnyja Maa.
Jedan od ovogodišnjih noviteta je da program "Ponovno s nama"
koji donosi nove filmove autora koji su sudjelovali na ranijim
festivalskim izdanjima, postaje natjecateljski. Poseban gost tog
programa je začetnik rumunjskog novog vala i pobjednik
kratkometražnog ZFF-ovog programa 2004. godine, Cristi
Puiu, koji će predstaviti crnohumornu obiteljsku dramu
"Sieranevada", snimljenu u koprodukciji s Hrvatskom.
"Moj prvi film" donosi debitantska ostvarenja
danas uspješnih i poznatih irskih redatelja, po izboru filmskog
kritičara Nenada Polimca, dok je povjesničar Daniel Rafaelić
odabrao ponajbolje komedije istočnoeuropske kinematografije za
program "Čemu smo se smijali u socijalizmu".
Zagrebačka publika moći će se upoznati i s najosebujnijim predstavnicima 'mockumentaraca', koje je za ZFF izabrala filmska kritičarka Diana Nenadić, te pogledati tri ovogodišnja finalista za Nagradu Lux, u sklopu Dana Lux filma.
Među dvanaest festivalskih programa je i "Bibijada" namijenjena djeci, ove se godine održava deseti jubilarni put, dok je za tinejdžersku publiku osmišljen program "Plus" Zagrebačko otvaranje Festivala po prvi put moći virtualno pratiti i u Rijeci, putem live streaminga u Art-kinu Croatia, organiziranog u okviru programa "ZFF Putuje".
Zagreb Film Festival će se tijekom devet dana održati u kinima
Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, Dokukinu KIC, F22
– Novoj akademskoj sceni i Goethe-Institutu, a ugostit će oko 150
filmskih profesionalaca.
