Zastupnici Hrvatskog sabora u četvrtak su podržali pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici umjesto u institucijama socijalne skrbi, ali i istakli da deinstitucionalizaciju, u koju se "snažno krenulo", treba provoditi sustavno, a pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je da su tijekom 2017. zaprimili 31 posto više pritužbi nego godinu ranije, najviše zbog kršenja prava zajamčenih zakonom i konvencijama te zbog dugotrajnosti postupka u području socijalne skrbi, zapošljavanja i rada, pristupačnosti, mirovinskoga osiguranja te zdravstva i obrazovanja osoba s invaliditetom koji su, rekla je, i dalje bili primatelji skrbi, a ne nositelji prava.
Najviše pritužbi pisanim putem podnijele su osobe s invaliditetom osobno i roditelji djece s teškoćama u razvoju ili odraslih osoba s invaliditetom. Kao i prethodnih godina najviše se postupalo po pritužbama pristiglim s područja Grada Zagreba, Splitsko - dalmatinske županije te Primorsko - goranske županije, stoji u Izvješću.
Slonjšak je poručila kako ne treba pristajati na opravdanja donositelja odluka da je učinjeno dosta, da za više nije bilo novca, kapaciteta ili da nisu bile okolnosti.
"Umjesto da prebacujemo odgovornosti na neke druge, udružimo znanja i energiju za nalaženje rješenja, a ne za potiskivanje problema ili odgađanje", poručila je pravobraniteljica Slonjšak.
Naglasila je kako su njihove preporuke tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i drugima odraz stvarnih životnih i često iznimno velikih problema osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama i trebaju biti polazište za pozitivne promjene.
Kad govorimo o osobama s invaliditetom, njihove potrebe za različitim oblicima podrške moraju biti u središtu interesa kreatora zakona i društvenih prilika, istaknula je Slonjšak.
Slonjšak: Osobe s invaliditetom izložene segregaciji, onemogućava im se život u zajednici
Upozorila je kako su osobe s invaliditetom i dalje izložena segregaciji, onemogućava im se život u zajednici, iako se, kako dodaje, primjećuje trend smanjenja njihova broja u institucijama socijalne skrbi i povećanje smještaja u obitelji. Kao velik problem navela je i neprilagođenost prostora te prijevoz osoba s invaliditetom pri čemu je potrebna aktivnija uloga lokalne zajednice.
Navela je kako 70.107 invalida rada prima prosječnu mirovinu od samo 1795 kuna.
Govoreći o radu Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, rekla je da su tijekom 2017. godine sudjelovali u e-Savjetovanju te dali brojne prijedloge, mišljenja i izmjene i dopune propisa, a kako bi promicali prava i interese osoba s invaliditetom organizirali su samostalno i u suradnji gotovo 30 događanja, stručnih skupova i radionica i drugo.
U 2017. godini pripremili su otvaranje područnog ureda u Osijeku za ljeto 2018., a osnovan je Stručni savjet pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
U svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom Pravobraniteljica je u 2017. godini postupala 2 913 puta u 2 069 obraćanja pravnih i fizičkih osoba, od čega se 266 odnosilo na neriješene slučajeve iz prethodnih razdoblja. Tijelima na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini upućeno je više od 650 preporuka i upozorenja koja su se odnosila na pojedinačne slučajeve, ali i grupacije osoba s invaliditetom kako bi se unaprijedila kvaliteta života tih osoba u zajednici.
Ante Babić (HDZ) rekao je da u Hrvatskoj ima 508.617 osoba s invaliditetom odnosno 12 posto populacije, a u okolnim zemljama pet do šest posto.
Taj podatak, prema kojem je svaki osmi hrvatski građanin osoba s invaliditetom nevjerojatan je za Silvana Hrelju (HSU) koji vjeruje da se u tome broju nalaze i osobe s funkcionalnim teškoćama.
Ljubica Lukačić (HDZ) ustvrdila je kako je za osobe s invaliditetom aktualna Vlada učinila više nego tri prethodne. Što se tiče deinstitucionalizacije, smatra da se tu krenulo vrlo snažno, no da je skupa i da se treba provoditi sustavno.
Još uvijek se oko 10.000 osoba s invaliditetom nalazi u ustanovama i treba im omogućiti da žive samostalno, no da je pitanje koliko bi njih to doista i moglo, budući neki od njih to vjerojatno nikada neće moći, rekla je.
Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) podržala je pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici, ako to žele, a ne u institucijama socijalne skrbi, kako bi se osjećale ravnopravno s ostalim sugrađanima.
