Igor Berecki /

Poznati osječki liječnik na odličan način objasnio važnost cijepljenja na primjeru bjesnoće

Image
Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Masovnim cijepljenjem većeg dijela populacije u određenom životnom prostoru može se iskorijeniti zarazna bolest

21.1.2021.
15:55
Marko Mrkonjic/PIXSELL
VOYO logo

Igor Berecki, pedijatar s KBC-a Osijek na svom je Facebook profilu ponovno objavio status koji je originalno napisao prije dvije godine, a tiče se važnosti cijepljenja.

U postu koristi primjer cijepljenja divljih životinja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Objavu prenosimo u cijelosti:

"U nekim državama (u Njemačkoj još 1980-ih i 90-ih, potom u Švicarskoj, a zadnjih 6-7 godina i u Hrvatskoj) bjesnoća je praktički iskorijenjena.To je učinjeno masovnim cijepljenjem divljih životinja - ponajviše lisica, koje su najznačajniji rezervoar virusa bjesnoće u divljini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Usporedba s Velikom Britanijom /

Nakon brojnih kritika, Ursula von der Leyen snažno je branila zajednički europski pristup u nabavi cjepiva

Image
Usporedba s Velikom Britanijom /

Nakon brojnih kritika, Ursula von der Leyen snažno je branila zajednički europski pristup u nabavi cjepiva

Cijepljenje je provedeno (a provodi se i dalje) jednostavnom metodom: hrana za lisice se impregnira (natopi) cjepivom i pobaca se u prirodi helikopterom ili lovačka društva to učine ručno, na hranilištima, a lisice tu hranu pojedu zajedno s cjepivom - i procijepljene su.

Činjenica da se ovakvim masovnim cijepljenjem većeg dijela populacije u određenom životnom prostoru može iskorijeniti zarazna bolest govori nam o nekoliko stvari:

1. bolest se zaista iskorjenjuje ili dovodi pod kontrolu cijepljenjem, a ne civilizacijskim napretkom i poboljšanjem higijenskih uvjeta života; lisice i dalje nemaju sruju, vodovod, kanalizaciju ni druge komunalije, niti peru ruke poslije nužde, pa ipak više nema bjesnoće

2. grupni imunitet (imunitet krda, kako ga se nepopularno, ali epidemiološki korektno naziva) postoji i sasvim lijepo funkcionira: sve lisice su zdrave i nisu dobile bjesnoću, iako sasvim sigurno sve lisice nisu uspjele pojesti "cijepljenu" hranu; kada je u populaciji dovoljno procijepljenih, zaštićeni su i oni koji nisu cijepljeni jer nema prijenosa infekcije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

3. kada o provođenju cijepljenja odlučuje struka i znanost, rezultati su jasni, predvidivi i pozitivni; možemo samo pretpostavljati kakvi bi rezultati bili da su o cijepljenju odlučivali lisičji roditelji (jer mame lisice najbolje poznaju svoju djecu; neće njima netko drugi govoriti što je najbolje za njihove lisičiće!)

4. cijepljenje ne izaziva bolesti iz spektra neuroloških poremećaja niti veću pojavnost autoimunih bolesti: lisičja populacija je po tom pitanju i desetljećima nakon cijepljenja još uvijek jednako zdrava i nije registrirana učestalija pojavnost nikakvih bolesti (osim što je registriran pad ili potpuni nestanak bjesnoće, jel'te)", piše u objavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo