ŽELE POSVOJITI DIJETE, ALI SUSTAV NE MARI: /

'U četiri godine pozvani smo na jedan jedini razgovor. Osjećamo se kao hrčci u kavezu'

Image
Foto: PIXSELL

U Hrvatskoj u domovima za djecu trenutačno živi 864 djece i mladih u dobi do 21 godine, a u udomiteljskim obiteljima je 2.

16.11.2017.
21:01
PIXSELL
VOYO logo

Prema podatku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, prošle godine realizirana su samo 84 posvojenja. Prijašnjih godina broj posvojenja u prosjeku je bio između stotinu i 120, a padu su pridonijele česte izmjene propisa, piše Novi list, podsjećajući da je 9. studenoga bio Međunarodni dan posvajanja.

Jave se jednom u pola godine i ostanu roditelji

U resornom ministarstvu kažu kako nema službenog podatka o tome koliko bioloških roditelja djece u domovima i udomiteljskim obiteljima sprečava ili odugovlači proces posvajanja. A da bi ga spriječili, dovoljno je da se samo jednom u pola godine jave djetetu ili ga posjete u domu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kontakti takvih roditelja i djece uređuju se odlukom suda, a Obiteljski zakon propisuje da se mjera oduzimanja prava roditelju na stanovanje s djetetom može izreći u trajanju do godine dana te se može produljiti za najviše još godinu dana. Nakon toga, mjera može trajati najdulje do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lišenja prava na roditeljsku skrb.

Ima, naravno, posve oprečnih primjera. Neki roditelji djeci ne mogu kod kuće osigurati potrebne uvjete za odrastanje, ali ih u domovima posjećuju svakodnevno, dok ima onih koji to čine minimalno, jednom u šest mjeseci, tek toliko da im ostanu roditelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nije stvar u tome koliko puta biološki roditelj nazove ili posjeti dijete. Ako je ono izuzeto iz biološke obitelji i smješteno u dom ili udomiteljsku obitelj, za biološke bi roditelje trebao biti propisan jasan rok do kojeg moraju stvoriti uvjete za povratak djeteta kući. Takvog roka sad nema, i sve traje beskonačno dugo, predugo. Kad bi država propisala rokove, a centri za socijalnu skrb kontrolirali poštuju li se oni, odugovlačenja ne bi moglo biti", kazala je za Novi list Diana Topčić Rosenberg, aktivistica udruge Adopta i bivša pomoćnica u Ministarstvu socijalne politike.

Image
POSVOJITELJI OTKRILI STRAVIČNU ISTINU: /

Njihovu curicu nitko nije želio, razlog im je slomio srce

Image
POSVOJITELJI OTKRILI STRAVIČNU ISTINU: /

Njihovu curicu nitko nije želio, razlog im je slomio srce

Image

Zaposleni, situirani, puni ljubavi, a ne mogu do djeteta

U domaćem registru posvajatelja je oko 900 parova. Neki od njih uspiju posvojiti dijete nakon godinu dana, neki čekaju godinama, često i bez uspjeha.

Ivana i Zlatko iz Zagreba svoju su priču ispričali Novom listu želeći stati anonimni. Oni su zahtjev za posvajanjem djeteta predali prije skoro četiri godine. Oboje su zaposleni i situirani, u četrdesetim godinama života. No, iako u sustavu postoji petstotinjak djece koja mogu biti posvojena, ovaj par samo je jednom u protekle četiri godine bio pozvan na razgovor o potencijalnom djetetu koje bi mogli dobiti. A i taj je razgovor trajao tek pet minuta.

"Putovali smo nekoliko stotina kilometara daleko da bismo bili primljeni na razgovor koji je trajao pet minuta. Rekli su nam da imaju potencijalno dijete za nas, i obavili s nama petominutni razgovor na kojem su nas trebali upoznati, a onda nam sutradan javili da su se ipak odlučili za jedan drugi par", kažu i dodaju da se osjećaju "kao hrčci u kavezu koji samo trče na onom kotaču i nikamo ne stižu".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hladna birokracija umjeto toplog doma

Njih dvoje pitaju se nije li zločin ostaviti svoje dijete u domu i onemogućiti mu da dobije topli dom prepun ljubavi.

"Kakva je to majka koja se svom djetetu u domu javi jednom mjesečno, čak i rjeđe, i kakav je to sustav koji toj majci i dalje daje pravo da se zove majkom? No što je najvažnije, zašto se konačno ne počne razmišljati o tome da nisu bitni ni biološki roditelji, ni potencijalni posvajatelji, nego samo i isključivo djeca, i da njih treba što prije smjestiti u obitelj", pitaju se Ivana i Zlatko žaleći se kako sustav sve obavlja "hladno i birokratski" te "užasno sporo i tromo".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primjerice, lani je iz Dječjeg doma u Nazorovoj u Zagrebu posvojeno samo šestero djece, a udomljeno njih 12, dok je ne tako davno godišnje u prosjeku bilo 30 posvojenja. Problem, na koji je mnogo puta upozoravala ravnateljica doma u Nazorovoj Jasna Ćurković Kelava, jest u tome što se često kasni s pokretanjem postupaka prema roditeljima koji zanemaruju djecu. Takvim roditeljima godinama se daje šansa da počnu brinuti o djetetu, a na koncu dijete izgubi šansu da ga netko posvoji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo